AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    THU, 30 APR 1998 11:44:19 GMT

    Fantazija o gradnji hidroelektrana

    Da li Konjicu prijeti prirodna kataklizma?

    Sarajevo, 30.04.98. (AIM) - Prvi put se o gradnji hidroelektrane u Konjicu, u kanjonu Neretve pocelo govoriti davne 1922. godine. Pred rat, 1989. godine "Energoinvest" zavrsava idejni projekat HE Konjic, koji je dostavljen Elektoprivredi BiH. U gradu na Neretvi se po prvi put sukobljavaju dvije opcije - za i protiv Hidroelektrane Konjic, te je za ocekivati da ce se u ovom gradu uskoro odigrati prava ekoloska bitka za zelenooku ljepoticu.

    Elektroprivreda svojim planom gradnje nudi prosperitet i lokalnoj i siroj zajednici otvaranjem novih radnih mjesta, proizvodnjom struje, pa cak i u turizmu. Za to vrijeme EKO Drustvo zeleni - Neretva Konjic upozoravaju da, ukoliko se izgradi brana i instaliraju generatori, Konjicu prijeti prirodna kataklizma koju ne moze sanirati ni cjelokupni novcani profit od proizvodnje novih centrala u BiH.

    Prema posljednjim informacijama, dobivenim od Emira Bubala, nacelnika opcine Konjic, finansijska konstrukcija izgradnje hidroelektrane jos uvijek nije zavrsena, nisu obezbijedjena sredstva, dok su i pripremne radnje jos uvijek je neizvjesne. Bubalo navodi da sve zavisi od dogovora sa Elektoprivredom, ali i od Opcinskog vijeca, koje ima svoje zahtjeve. S obzirom da bi se devedesetmetarska brana gradila na 3,5 km uzvodno od Konjica, a ona bi formirala akumulaciono jezero koje bi potopilo kanjon Neretve, osnovni zahtjev nadleznih u ovom gradu, upucen Elektroprivredi BiH, odnosi se na placanje odredjene naknade za trajno potopljeno zemljiste.

    Konjic bi izgradnjom hidroelektrane dobio infrastrukturne objekte: puteve, mostove, koji bi bili prilaz brani. Kako Bubalo dalje navodi, ti bi putevi koristili prvenstveno "njima" za izradnju brane, i istice da sve ovo, bez ispunjenja njihovih zahtjeva, nije dovoljno, jer se trajni gubitak mora nadoknaditi. Do sada se za hidroakumulacije placao skromni doprinos za potopljeno zemljiste, naglasio je Bubalo i dodao da je pokrenuta inicijativa sa nivoa kantonalne vlade da se taj doprinos uveca i do deset puta. "Mislim da nasi zahtjevi nisu nerealni, jos uvijek je jedino sporna visina i nacin naknade", kaze prvi covjek Konjica.

    Smatrajuci da se nece bitno poremetiti nivo Neretve u gradu, takodjer ni eko uslovi koji trenutno vladaju, Bubalo je rekao da bi u toku dana radio jedan generator, dok bi se dva velika ukljucivala u jutarnjim i vecernjim satima, a posebna, gumena brana, regulisala bi udar vode. Bubalo otkriva plan Elektroprivrede BiH, prema kojem bi se u gornjem toku Neretve gradile jos tri brane, te da bi posljednja bila napola u Republici Srpskoj. Prema njegovom misljenju, gradnja brana znaci dobitak i za Konjic i za BiH, jer, kako on navodi, godisnje, samo od jedne brane, voda donese 20 miliona dolara.

    S obzirom da su EKO Zeleni podnijeli zahtjev da se na narednoj sjednici Opcinskog vijeca kao prva tacka dnevnog reda stavi mogucnost provedbe referenduma po ovom pitanju, Bubalo zastupa misljenje da treba omoguciti Konjicanima da javno iznesu svoje misljenje. Kako opcina nema dovoljno novcanih sredstava, postavlja se pitanje, ukoliko i dodje do referenduma, ko ce njegove troskove pokriti. U situaciji, kada je pred privatizaciju privreda na koljenima, a tranzicija vlasnistva preduzeca mora stati, ljudi ostaju bez posla, nacelnik konjicke opcine mogucnost zaposljavanja ljudi vidi u gradnji brana. Bez obzira na cinjenicu da bi na ovom poslu radili ljudi sa strane, kompletna gradjevinska operativa bi bila zaposlena. Na ovaj nacin bi se ublazio vakuum privatizacije, rekao je Bubalo.

    Najglasniji protivnici podizanja pete brane na Neretvi su konjicki ekolozi. Prema informacijama EKO Zelenih-Neretva, buduca akumulacija Konjic bit ce pet puta manja od akumulacije Jablanica, sa potrosnjom vode od 120 m3/s, sto znaci da bi se za dvanaest dana mogla potrositi kompletna akumulacija. Svakodnevna oscilacija vode u jezeru bi, teorijski, bila dva do tri metra.

    Nihad Alikadic, clan ovog udruzenja, osvrnuo se na cinjenicu da je stanovnicima sela Dzajici, koje bi gradnjom brane bilo potopljeno, vec dvadeset godina zabranjena gradnja kuca i sadnja obicne sljive, jer kada dodje vrijeme brani, platit ce se manje odstete. Alikadic potvrdjuje da je na ovaj nacin zaustavljen razvoj dijela konjicke opcine.

    Na nedavno odrzanom sastanku sa opcinskim strukturama vlasti i clanovi udruzenja EKO Zeleni su zatrazili da se hitno obustave radovi na gradnji hidroelektrane. Prema izjavi Alikadica, ovom udruzenju su trebali biti dostavljeni novi elaborati, koje je Elektroprivreda narucila od svojih izvrsilaca, ali da se nakon nekog vremena javio Zoran Begtasevic sa izjavom da ti elaborati nisu "svjezi", te da su projekti izmijenjeni. Alikadic je obznanio, pozivajuci se na podatke Elektroprivrede, da ce po zavrsetku radova u ovoj HE raditi svega 16 ljudi. On postavlja pitanje da li je neophodno platiti ceh tehnoloskom napretku biserom koji se ne moze naci svugdje u svijetu? Prema njegovim rijecima, Akademija nauka i umjetnosti je u fazi zakazivanja okruglog stola na temu zabrane gradnje pete HE, a on bi se trebao odrzati pocetkom maja 1998. godine, jer postoji mogucnost da jedan veliki dio bastine udje u popis UNESCO-a.

    Alikadic po prvi put istice da se potapa i jedan dio Rakitnice, koji je po zakonu iz ex-Jugoslavije, bio zasticen. Prema njegovim rijecima, niko jos nije ni rijeci rekao o izmjestanju preko 150 stavki (endemskih vrsta, kulturnog nasljedja) sa tih prostora, za sto se, prema projektima Elektroprivrede, predvidja period od pet godina.

    Mozda najveci problem predstavlja kuda sa 7.000.000 kubnih metara iskopanog pijeska iz korita Neretve, sto je potrebno uraditi, da bi se korito dovoljno produbilo. Ekolozi predvidjaju da ce izgradnjom brane, Jablanicko jezero biti mutno, te iz svih ovih razloga nece biti ni turisticke ponude.Sva ova ispitivanja radjena su na osnovu elaborata koje je EP narucila u nasim institutima, naglasio je Alikadic. Neretva u prostoru od 8-10 km oko Konjica ima pritoke Neretvicu, Bascicu, Kraljuscicu, Ljutu, Tresanicu i Bjelu i to nisu mali hidropotencijali, naglasava Alikadic. Napominjuci da se na takvim malim rijekama u Norveskoj, Austriji i Svicarskoj masovno grade male hidroelektrane snage od 1 megavata i vise, EKO Zeleni smatraju da bi ova mogucnost svakako bila prihvatljivija od sadasnjeg plana Elektroprivrede. Medjutim, nacelnik opcine Konjic smatra da male hidroelektrane bez velikih sistema ne mogu funkcionisati, jer su lokalnog karaktera. Prema misljenju Bubala, kapaciteti malih i velikih brana su u odredjenoj srazmjeri, ne mogu zamijeniti velike brane, ali mogu u svakom slucaju biti dopuna vecim branama.

    Po svemu sudeci niko ne pita stanovnike naselja Dzajici za njihovo misljenje. To dokazuje i izjava Islama Dzajica, penzionera, koji je ovdje proveo svojih 50 godina zivota, a kako navodi, o gradnji HE je cuo preko sredstava informisanja. On je digao svoj glas protiv gradnje brane objasnjavajuci da zivi od poljoprivrede i ribe. Za njega je mogucnost zaposljavanja ljudi na ovaj nacin samo bacanje prasine u oci. Ziveci u neizvjesnosti od sutrasnjice, Ibrahim Dzajic je misljenja da bi bilo bolje, ako je neophodno graditi branu, da se to uradi vec ove godine. Vise od cetrdeset godina nam pricaju o brani i na taj nacin nas ubijaju u pojam, dodaje na kraju.

    Zijad Salihamidzic, profesor, istakao je da je na nedavno odrzanom sastanku, u ovom naselju, izabran odbor koji ce pratiti izgradnju HE. Salihamidzic smatra da se prije svega mora voditi racuna o izjasnjavanju stanovnika sela Dzajici, te dodaje da su 1978. seljani bili ti koji su sami napravili put, jer opcina ni tada nije bila zainteresirana za ovaj posao. U daljem razgovoru, Salihamidzic otkriva da se vec 25 godina bavi splavarenjem na Neretvi. Ja nisam za gradnju brane, kaze on, ali razumijem potrebu drzave da iskoristi prirodne resurse kako bi drustvo islo ka boljem.

    U Konjicu se vec vodi, istina verbalna, bitka za Neretvu. Kenan Jusufbegovic, gradjevinski inzinjer, u gradnji brana ne vidi ni ekonomsku ni bilo koju drugu opravdanost. On upozorava da HE nece zaposliti vise od dvadesetak ljudi, te da ce javne radove vecinom izvoditi stranci koji rade u vecim gradjevinskim firmama. Jusufbegovic potpuno podrzava misljenje ekologa da i mali korak mrava utice na klimu.

    Suprotno misljenje ima Edin Balic, privatnik, koji smatra da je bolje praviti HE nego termoelektranu. Iako zali za Neretvom, Balic navodi primjer Zenice gdje njeni stanovnici imaju cistu okolinu, ali prazan stomak. Zorana Antic, ekonomista, je misljenja da treba zastititi Neretvu, ali i izgradnjom brane pruziti mogucnost, prije svega borcima ABiH, zaposlenja. Prvo treba osposobiti industriju, pa tek onda ici na prosirenje elektroprivrede, rekao je Hasim Tuce, penzioner, iz Konjica. Ako se realiziraju svi planovi gradnje brana, zivot u gradu na Neretvi ce zamrijeti, smatra on.

    I dok jedni zastupaju misljenje da nikad struje ne moze biti viska, drugi smatraju da su sve ove pripreme posljednji udarac prirodi koja je u geografiji BiH upisana kao najdragocjenije blago. Da se borba za ocuvanje prirode pretvara u pojedinacne slucajeve pokazuju i fotografije Dinne Kassala, koji upozorava da ce izgradnjom HE scenografija prirodne ljepote poprimiti kataklizmicni izgled. Mnogi Konjicani se pitaju hoce li im zaista oduzeti simbol zavicajnosti hercegovackog podneblja. U Elektroprivredi sute, ne pozivajuci se na javne rasprave i prebacujuci lopticu s jednog na drugog kada su u pitanju izjave za sredstva javnog informisanja. U cemu je tajna?

    Vedrana ZIVAK (AIM, Sarajevo)