AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    WED, 19 NOV 1997 15:55:14 GMT

    aim/pod/pubs/zi

    Kada ce biti vanredni parlamentarni izbori u CG

    MOMIR ZA MART, MILO ZA MAJ

    tekst:

    Ni mjesec dana nakon zavrsetka predsjednickih izbora u Crnoj Gori, Momir Bulatovic i njegove pristalice ne odustaje od svog stava, izrecenog na sje- dnici Glavnog odbora stranke da "rezultati glasanja ne smiju biti priznati ni po koju cijenu". Medjutim, i najpovrsnijim analiticarima politickih gibanja u Crnoj Gori jasno je da "bulatovicevci" nemaju ilizija o mogucnosti da crnogorski parlament udovolji njihovu zahtjevu i ponisti predsjednicke izbore. Svima je bjelodano jasno kako je insistiranje na teskoj optuzbi za izbornu kradju, u stvari, agresivan pocetak kampanje te politicke grupacije za predstojece prijevremene parla- mentarne izbore.

    Momir Bulatovic se, zacijelo, nadao da bi presing njegovih poslanika u parla- mentu, kombinovan sa stalnom prijetnjom ponovnog aktiviranja ulicnih demo- nstracija, mogao najterati skupstinsku vecinu da parlamentarne izbore zakaze sto prije. Barem do sredine marta iduce godine, dakle, puna dva mjeseca ranije nego je to predvidjeno Sporazumom sto ga je ljetos potpisala parlamentarna opozicija sa Vladom i Djukanovicevim krilom DPS.

    Gotovo sve, medjutim, ukazuje da ce se Bulatovicevi planovi izjaloviti. Izuzev njegove partije i narodnjaka Bozidara Bojovica, sve ostalo relevantne stranke ne zele izbore prije kraja maja. Neke, poput Kilibardine Narodne stranke ili SDA, smatraju, cak, da bi glasanje trebalo ostaviti za jesen. Po njima, ne moze biti ni rijeci o isti- nski slobodnim i demokratskim izborima u zategnutoj i netelorantnoj, bezmalo predratnoj atmosferi, kakvu su produkovale Bulatoviceve pristalice, radikalnim i sovinizmom obojenim protestima, nakon drugog kruga predsjednickih izbora.

    Sasvim je izvjesno da o odlaganju izbora ne razmislja ni Djukanovicev DPS CG. Niko iz vladajuce stranke nece javno izgovoriti ono sto je svakome jasno, a to je da bi DPS CG itekako odgovaralo prolongiranje parlamentarnih izbora. Jer, realno je ocekivati da ce politicka snaga Momira Bulatovica vremenom kopniti, osobito poslije primopredaje "fotelje" predsjednika Republike, srazmjerno cemu ce rasti broj pristalica Mila Djukanovica. No, Milica Pejanovic - Djurisic odbacuje mogucnost partija na cijem je ona celu inicira pomjeranje odrzavanja parlamentarnih izbora za jesen. Mozda je opcija odlaganja parlamentarnih izbora za jesen bila moguca jedino pod uslovom da se svi potpisnici sporazuma saglase sa tim. Direktor Liberalnog Saveza CG, Miro Vickovic, bio je, medjutim, potpuno jasan kad je javno izrazio svoju nadu da Milo Djukanovic nace izvrsiti "politicko samoubistvo" pomjeranjem izbora za jesen. Uz takav stav liberala svaka prica o odlaganju izrodila bi se u prvorazredan politicki skandal,s nesumnjivo stetnim posljedicama po zagovornike odstupanja od dogovrenog roka.

    U intervjuu podgorickim "Vijestima", lider liberala Slavko Perovic ocijenio je da bi "svako odugovlacenje izbora samo proizvelo dublju krizu u Crnoj Gori". On je jos kazao da "neke stranke - potpisnice Sporazuma, prizeljkuju da do izbora ne dodje, jer je evidentno da nemaju znacajan broj pristalica, da su se istopile ili presle u druge politicke grupacije". U citiranoj Perovicevoj opasci najlakse ce se prepoznati njegov, jos uvijek, koalicioni partner, dr Novak Kilibarda. O tom koliko je trenutno politicki "tezak" dio Narodne stranke koji je pristao uz eleokventnog profesora, oprecna su misljenja. Jedni vjeruju da ce i raskol sa Bojovicevom grupacijom zavrsiti kao i svi prethodni: Kilibarda ce ostati na nogama, a "otpadnici" dozivjeti fijasko na izborima i zavrsiti na margini crnogorske politicke scene. Nije, medjutim, malo ni onih koji vjeruju da je "vjeciti" predsjednik Narodne stranke dolijao i da je njeg zaokret ka centru bio prejak za ruralni, preovladajuci segment clanstva te stranke.

    Svojevrsna potvrda Kilibardinog nepovjerenja u sopstvene snage pronadjena je i u njegovom zagovaranju zajednickog nastupa demokratske opozicije na prije- vremenim parlamentarnim izborima. Mnogi su bili skloniji da taj stav prije objasne strahom lidera narodnjaka od samostalnog izlaska na izbore, nego li plodom njegove politicke procjene da je koalicioni nastup najefikasniji metod da se slomi "nacionalistiko komunisticki front" Momira Bulatovica. Reklo bi se, jednako tako, protumacena je i izjava predsjednika SDP CG, Zarka Rakcevica da bi "potpisnici Sporazuma", dakle opozicija i nekompromi- tovani dio vlasti, trebalo da nastave zapoceti posao i da zajednickim nastupom na vanrednim parlamentarnim izborima "obezbijede da zdravo i sposobno novorodjence ugleda svijetlo dana". Iako Milica Pejanovic Djurisic tvrdi kako je opredjeljenje DPS CG, "u ovom trenutku", da na parlamentarne izbore izadje samostalno, u krugovima koji vaze kao dobro obavijesteni, uporno se vrti prica o koalicionom nastupu DPS CG, Narodne stranke i SDP CG. Navodno, Milo Djukanovic ne zeli niposto da se odrekne pomoci Kilibarde, Soca, Popovica i jos nekolicine poslanika NS, koji su prethodnih dana u Skupstini Crne Gore odrzali pravi cas poslanicima DPS CG na temu - kako braniti reformske ideje i kljucnog protagonistu te opcije. Vrijednih ljudi, dakako, ima i medju socijaldemokratama, a, uz to, ta je partija lani "prosula", za crnogorska mjerila vise nego znacajnih, 17 hiljada glasova.

    Kako god bilo, sta se i da li se uopste, iza kulisa dogovora takvo sto, tesko ce se saznati prije proljeca. Zvanicno, Milica Pejanovic Djurisic zasad n optira za samostalan nastup njene stranke, kako bi se konano utvrdilo "ko ima vise pristalica, Momira Bulatovica ili mi"?

    Cini se da ni u taboru odlazeceg predsjednika Republike ne razmisljaju mnogo o predizbornoj koaliciji. Takav je stav i logican, s obzirom na procjenu da se Momir Bulatovic nametnuo za neprikosnovenoga vodju srpskog bloka u Crnoj Gori. Samo bi, mozda, Bozidar Bojovic mogao uzeti znacajniji broj glasova te poli- ticke struje. No, posto ce cijela Republika (izuzimajuci podrucja u kojima su Albanci vecina) opet biti jedna izborna jedinica, sa proporcionalnim metodom raspodjele mandata, male su sanse da ti glasovi propadnu. Koalicija Bulatovicevog DPS sa Bojovicevim krilom narodnjaka moguca je, dakle, nakon izbora, a reklo bi se i sasvim izvjesna, unatoc tome sto je pod upitnik stavlja sam Bozidar Bojovic. On, naime, "principijelno" ostavlja otvorenom mogucnost da njegova partija udje u koaliciju sa svim "istinskim demokratskim strankama" u Republici.

    Najmanje dilema o formi nastupa na parlamentarnim izborima imaju tzv naciona- lne partije: SDA, DUA i DS. SDA sa velikom sigurnoscu moze racunati i na vise poslanickih mjesta, nego sto ih ima sada, s obzirom na nova izborna pravila. Dvije partije Albanaca, Demokratska unija i Demokratski savez, borice se za cetiri mandata (koliko je po Sporazumu predvidjeno za taj manjinski narod) na teritoriji Ulcinja, Tuzi, Malesije i Krajine.

    Predstojeci parlamentarni izbori, jedinstvena je ocjena, bice uistinu istori- jski i prelomni za buducnost Crne Gore. Na njima ce se, kako neko rece, definitivno odluciti hoce li ova republika za dvije godine uci u treci milenijum ili odmah u devetnaesti vijek.Za pobjedu na tako vaznim izborima, dobitna kombinacija, najvjerovatnije, trazice se do cajtnota.

    Darko Sukovic AIM Podgorica