AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    SUN, 28 JUL 1996 00:05:20 GMT

    CIRKUS U KNINU

    AIM, SPLIT, 27.7.1996. Samo godinu dana nakon "Oluje", bivsi centar bivse "Srpske Krajine" - Knin dobio je ovih dana treceg povjerenika kojeg je imenovala hrvatska Vlada. Rijec je o Splicaninu Zvonimiru Puljicu, koji na tom mjestu zamjenjuje Antu Maricica (opstao tek tri mjeseca), koji je prethodno zamijenio povjerenika s najduzim stazem (cetiri godine) Srbina Petra Pasica.

    Ovakvo smjenjivanje kninskih povjerenika filmskom brzinom moze se, nema sumnje, ocijeniti kao signal da u gradu od 8.000 ljudi ipak sve ne funkcionira najbolje, posebice kada je rijec o gospodarstvu. Ali ono sto sigurno najvise privlaci pozornost, prije svega svjetske javnosti, jeste stanje ljudskih i manjinskih prava preostalog srpskog pucanstva.

    Odgovor na neka pitanja potrazili smo u uredu Hrvatskog helsinskog odbora za ljudska prava, koji u Kninu djeluje od pocetka svibnja, a na cijem je celu Olga Simic, do nedavno djelatnica humanitarne organizacije Dalmatinski odbor solidarnosti.

    "Mislim da se Knin zeli etnicki ocistiti. Ne radi se, ne pomaze se, ne stite se ljudi. Dozvoljava se da ovo ljudi sto je ostalo dozivljava razne sikane, da bi jednostavno oni koji su tamo odustali od povratka, a ovi koji su ovdje, po mogucnosti, otisli", kaze nam Olga Simic.

    Pojasnjava nam da se ono "oni tamo" odnosi na tisuce izbjeglih Srba, koji su otisli pred naletom "Oluje", a "ovi ovdje"- to je oko 1.000 Srba, koliko ih danas, prema slobodnoj procjeni zivi u Kninu i okolnim selima.

    "Ocito da ne funkcionira pravna drzava. Policija mora raditi svoj posao, mora sudstvo raditi svoj posao, mora lokalna vlast raditi svoj posao", precizira nasa sugovornica.

    "To ne funkcionira. Cak postoji nesto sto nije samo moj dojam, sto je dojam gradjana Knina, posebno starosjedilaca, da se ovdje namjerno pusta nered i da ovaj kraj ima poseban tretman, mnogo gori nego podrucja u ostalim dijelovima bivse 'Krajine'", kaze Olga Simic, koja upozorava da nije rijec samo o preostalim Srbima.

    "Nije sjajno ni hrvatskom stanovnistvu, ali ne mozemo kriviti cijeli srpski narod za ono sto je napravila grupa razbojnika i zlocinaca u 'Krajini', koja je povukla puno ljudi sa sobom, od kojih su mnogi sudjelovali svjesno. Danas objektivno stradava cijeli narod. To je tragedija", upozorava djelatnica Hesinskog odbora.

    O sudbini onih koji su ostali, od kojih je vecina ljudi iz mjesovitih srpsko-hrvatskih brakova, Olga Simic kaze: "Poslije Oluje nije zaposlen niti jedan covjek koji je radio za vrijeme 'krajine'. To su prije svega prosvjetni radnici i ljekari. Nisu dobili nikakav papir koji bi regulirao njihov status. U bezracnom su prostoru - niti su otpusteni, niti su zaposleni. Nemaju prihode, ne mogu se zaliti, jer nemaju nikakav papir da su otpusteni."

    U HHO-u nas podsjecaju kako je nakon "Oluje" bilo dosta osveta i ubojstava civila, ali da se situacija nakon tri-cetiri mjeseca pocela normalizirati, policija je bolje radila svoj posao, stiglo je bilo pojacanje iz drugih hrvatskih podrucja. Bilo je istina pojedinacnih ispada, bilo je pljacki, bilo je napada, ali su to ipak bili pojedinacni slucajevi. Ljudi su poceli zivjeti relativno normalno. Dobijali su hrvatske dokumente, rjesavali su svoje mirovine i to je funkcioniralo.

    Kako saznajemo u Kninu, situacija se (na gore) promjenila "nakon Daytona". Policijska pomoc se povukla, smanjen je njihov broj, tako da je bilo sve teze kontrolirati sela u okolici. "Desavaju se stravicne pljacke. Jednom dodju civili, pa vojnici, pa ne znam vise tko, ali svakodnevno se dolazi u sva sela i nosi sve sto se moze ponijeti", govori Olga Simic.

    "Pljacka se uglavnom srpsko stanovnistvo. Desavaju se pojedinacni slucajevi u gradu da se opljackaju kuce Hrvata, ali u srpskim selima to je vise", upozorava Olga Simic, te dodaje kako se "dolazi u pola dana, bez ikakvih obzira i izvlaci se namjestaj, oprema, bijela tehnika, kucne instalacije, prozori, vrata...".

    U Kninu ne odbacuju procjene kako je posljednjih mjeseci iskoristena mogucnost "lova u mutnom", misleci prije svega da se medju izbjeglicama koje su u Knin i okolna sela uglavnom dosle iz BiH (procjene se krecu od 3.500 do 5.000 ljudi) ima i onih koji se samo predstavljaju kao izbjeglice, premda su u vecini oni koji su zaista nastradali.

    "Ima znatan broj (bar 10 posto) kriminalaca i lovaca u mutnom", kazu nam u Kninu, a i kninska policija cesto nemocno siri ruke, svjesna da s malim brojem ljudi ne moze sto posto kontrolirati tko im sve dolazi u grad i okolicu.

    Tako je naseljavanje sela Golubici u okolici Knina pocelo 10. srpnja, uglavnom Hrvata iz srednje Bosne, najvise iz Kiseljaka. Dolaze brojne obitelji, s mnogo djece, uglavnom siromasne. Kazu da su im obecane kuce, zemlja, posao, skola, autobusni prijevoz... Kninom kruze glasine da bi mogla doci cijela zupa, oko 20.000 ljudi...

    Srbi otisli s "Olujom" se tesko vracaju. Procjenjuje se da se vratilo oko 500, uglavnom starijih osoba, te se racuna da ima oko 1.000 Srba, sto onih koji su ostali poslije "Oluje," sto onih koji su se vratili, uglavnom spajanjem porodica. Drugi se "slucajevi" rijetko vracaju.

    "Ovdje se konstantno useljava i to u kuce Srba koji su otisli, za koje se ne zna da li ce se vratiti ili ne. Imamo veliki problem upravo na toj liniji u gradu. Nama se obratilo 12 osoba koje mole intervenciju. Oni su se vratili i zahtjev za povratak dali su vrlo rano, odmah nakon odlaska", kaze Olga Simic.

    Na upit je li se veci broj protjeranih Hrvata vratio u svoje domove, Olga Simic kaze kako se "najveci dio vratio u ove krajeve, ali ima puno slucajeva da nemaju gdje da se vrate, jer im nisu zavrsne porusene kuce".

    "Neki su takodjer tesko napustili hotele. Tesko se vratiti u svakodnevnicu, pogotovo ovakvu, poslijeratnu svakodnevnicu, koja nije bas dobra", objasnjavaju nam u HHO-u.

    Podsjecaju takodjer kako je u Kninu ostao jedan broj Hrvata (u vrijema "Krajine"), pretezno Hrvati iz mjesanih brakova, iako su inace protjerani svi Hrvati koji su bili u Kninu i u blizoj okolici.

    Kninska svakodnevnica sve je samo ne svijetla. Procjenjuje sa da u gradu zivi oko 8.000 ljudi, ali samo njih 860 ima svakodnevni posao.

    "Kninske tvornice ne rade, one se odrzavaju s nekoliko ljudi. U TVIK-u je nekad radilo vise tisuca ljudi, sada je predvidjeno da radi 70 ljudi. Samo ono najnuznije. Sve druge tvornice stoje, nista se ne proizvodi, funkcionira trgovina, kafici, gostione", kazu nam u Zvonimirovom gradu.

    Na upit od cega onda ljudi zive, odgovor je: "Vecina od socijalne pomoci. Cijele porodice zive od socijalne ili humanitarne pomoci. Dobijaju 200 kuna mjesecno i mjesecni paket pomoci od Crvenog kriza. To je masovna pojava u Kninu". Problem je u tome sto nitko u Kninu nista ne pokrece. Knin je tako postao slucaj za sebe.

    "Pricalo se, obecavale su se bajke za Knin, medjutim, sve stoji, sve krece unazad, na gore, tako da covjek ne moze vjerovati zasto je tako", kaze nam jedan od nezaposlenih Kninjana.

    Ipak, da se stvari krecu na bolje, mozda svjedoci i posjet Kninu jednog od najuglednijih talijanskih cirkusa "Embel Riva", koji je ovih dana donio malo radosti bar za najmladje stanovnike Zvonimirova grada, koji se, na celu s novim povjerenikom ubrzano priprema da pocetkom kolovoza obiljezi obljetnicu "Oluje".

    DARKO BARAC