AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    SUN, 21 JUL 1996 23:02:33 GMT

    DUBROVACKI OBRACUNI

    AIM, SPLIT, 21.7.1996. Koliko teske posljedice moze imati ispijanje kave u vlastitom domu sa kucnim prijateljem, ali koji je uz to i "lojalni clan stranke, koji postuje njenu integralisticku drzavotvornu politiku", uvjerio se uoci pocetka 47. Dubrovackih ljetnih igara Nikola Obuljen, gradonacelnik Dubrovnika. Njemu su, naime, kao nastavak politike drugim sredstvima u vlastitoj kuci priredjene igre koje su posredstvom tjednika "Nacional" izasle u javnost, dobivsi odmah i svoje ime - "afera prisluskivanja".

    Sve bi bilo uobicajeno, iako ministar unutarnjih poslova stalno tvrdi kako se u Hrvatskoj nikoga ne prisluskuje, da se ne radi o prisluskivanju hadezovskog gradonacelnika od samih hadezeovaca, cime je obznanjeno da se u borbi za vlast, a time i za moc u vladajucoj stranci ne znaju granice. S obzirom kako su se podijelili prisluskivani i oni koji su ih prisluskivali u medijima je odmah stvorena slika o pozadini unutarhadezeovskog dubrovackog sukoba - s jedne strane se nasao hercegovacki lobby, a s druge antihercegovacka grupa. Sve to stavljeno je i u siri kontekst sukoba u samom vrhu HDZ-a, pri cemu se u posljednje vrijeme stalno spominjao sukob ministra obrane Gojka Suska, neospornog prvog Hercegovca i "drugog" Hrvata i potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Mate Granica, koji je ulozio puno svog poznatog diplomatskog truda ne bi li demantirao takve "glasine".

    Sam Mate Granic jedan je od likova oko koji se i vrti afera prisluskivanja. Ona se, naime, temelji na "raskrinkavanju" navodnog krivotvorenja stranackih izbora u Dubrovniku u organizaciji Nikole Obuljena, a na stetu, koga drugog do hercegovacke frakcije. Rijec je o brojnim izborima za Gradski odbor HDZ-a koji su provedeni u posljednjih nesto vise od pola godine. Prvo su provedeni pred proslogodisnje listopadske izbore. Potom, zbog nezadovoljavajucih rezultata u Dubrovniku hadezeovci su ponovo birali svoje vodjstvo, mada je bilo ocito da netom izabrano rukovodstvo nije krivo za lose izborne rezultate.

    A upravo u tim rezultatima vjerojatno se krije povod sukobima. Naime, kandidat HDZ-a na razini dubrovacke zupanije bio je Mate Granic. On je prosao u Sabor, ali tijesno i to pobijedivsi u okolici Dubrovnika, a izgubivsi u samom gradu. Zbog toga, ali i nacina kako su se mijenjali izborni rezultati, pri cemu je Granic pobijedio doslovce u finisu, odmah su krenule price kako je casni ministar necasno izabran u Sabor.

    Unatoc tada prikrivenim unutarstranackim rasciscavanjima nije se doslo do odgovora tko je zakazao u izbornoj pripremi - da li Gradski ili Zupanijski odbor HDZ-a, ili pak sam vrh stranke. Iz objavljenog stenograma prisluskivanja da se zakljuciti da se sukladno stranackim obicajima o svim listama izjasnjavao i stranacki vrh, pa je tako u igru uvucen i tajnik HDZ-a Ivan Valent. Sve bi vjerojatno ostalo zataskano da u javnost nije procurila prica o prisluskivanju sa imenima svih aktera. Stenogram je u sredisnjicu HDZ-a poslao Niksa Sentic predsjednik Gradskog odbora HDZ-a optuzivsi Obuljena za politikanstvo kojim rusi stranacko jedinstvo, a time i jedinstvo Hrvata, negirajuci istodobno da u Dubrovniku postoji ikakav hercegovacki lobby. Pritom je optuzio Obuljena da jos uvijek nije prihvatio Hrvatsku kao samostalnu i suverenu drzavu, proglasavajuci krug oko njega "nedrzavotvornim dezintegralistima", dok pak on sam pripada "drzavotvornim integralistima". Uz njega, naravno, u taj krug spadaju i dubrovacko-neretvanski zupan Jure Buric, ali i predsjednik Zupanijskog odbora HDZ-a Andrija Popovic.

    I upravo ta imena uz izjave samog Sentica bile su potvrda teze o sukobu hercegovackog lobbya i antihercegovaca. Naime, Jure Buric je rodjeni Hercegovac, a Andrija Popovic, bivsi pogromaski novinar "Nedjeljnje Dalmacije", koji je objavljivao i tekstove obavjestajno-analitickog karaktera na samom pocetku rata, zbog cega ga neki smatraju djelatnikom SIS-a (Sigurnosno informativne sluzbe, odnosno vojne obavjestajne sluzbe), takodjer je blizak hercegovackom klanu. Taj nekadasnji "politicki" pomocnik generala Janka Bobetka na juznom ratistu, pisac je scenarija za film o Bruni Busicu, kojeg je financirala Komisija za zrtve rata i poraca, a ciji je tadasnji predsjednik bio Vice Vukojevic. Film je dozivio osudu, kako zbog metoda koje su koristene prilikom snimanja, pocev od zavirivanja u policijske dosijee, preko otimanja ljudi radi iznudjivanja izjava, pa do diskvalifikacija nekih oporbenih politicara. Medjutim, sve to scenaristu ocito nije mnogo naudilo i sada se ponovno nalazi u vrtlogu slicne afere.

    Tezu o sukobu dviju grupa pothranjuje i dio stenograma u kojem se spominje gradnja vodovoda na Nuncijati, kojom se po misljenju "snimanih" i prisluskivanih sugovornika kupilo Hercegovce u Dubrovniku, dok su sami Dubrovcani sve indiferentiji prema vladajucoj stranci. Vjerojatno se tu uklapa i ime Mladena Vukojevica, brata poznatijeg Vice, koji je direktor Komunalnog poduzeca i kojeg smatraju jednim od najutjecajnijih, sto znaci i najmocnijih ljudi u Dubrovniku. Njemu je inace nedavno miniran skupocjeni "Volvo" u, kako se procjenjuje, obracunu dviju frakcija. Medjutim, Sentic to odbija, te negirajuci postojanje takvog sukoba tvrdi, pozivajuci se na prijepis snimke u Obuljenovoj kuci, da je i Vukojevic clan gradonacelnikovog staba za manipuliranje izborima.

    Sukob, dakle, nije bas tako jednostavan kako izgleda na prvi pogled. U to se uvjerio i sam predsjednik Tudjman koji je vjerojatno iz tog razloga, a ne zbog otvaranje Ljetnog festivala pohodio Dubrovnik. Kako, po svemu sudeci, nije uspio u svojoj misiji nekoliko dana kasnije donio je odluku da raspusti Gradski odbor HDZ-a u Dubrovniku. Bila je to teska odluka, pogotovo ako je tocna Senticeva ocjena da Odbor uziva sedamdesetpetpostotnu podrsku clanova HDZ-a u Duborovniku. Vjerojatno i jeste tako jer u ponovljenim izborima, nakon proslojesenjeg raspustanja, Odbor nije dozivio neke vece kadrovske izmjene. Ipak, zasigurno je procijenjena steta izazvana aferom veca od one koja je nastala raspustanjem Odbora. To je vec prije obznanjivanja odluke stranackog vrha najavio i sam Mate Granic rekavsi kako "svi koji su sudjelovali u toj necasnoj raboti ne mogu biti ni na kakvim stranackim funkcijama", dodavsi da je nakon boravka u Dubrovniku zajedno sa Ivanom Valentom jos sigurniji da su potrebne radikalne mjere za povratak ugleda stranke u Dubrovniku. To je bio po svemu sudeci i direktan odgovor Senticu koji je prethodno kazao kako bi se, valjda slijedom njemu prihvatljivih metoda, dezintegralistima "trebala pozabaviti i nacionalna sigurnost".

    Ipak, sve drugo, osim navedenog politickog sukoba, ostalo je prikriveno iza vela ostrih i odlucnih stavova stranackog vrha. Tako je i dalje u zavjetrini ostalo pitanje osnovnog motiva, ili bolje receno stvarnog razloga borbe za vlast u gradu na krajnjem hrvatskom jugu. Stranacki vrh, naime, nije reagirao u vrijeme kad su stvarno i pocele u javnost izbijati netrpeljivosti izmedju dviju dubrovackih grupa. Mediji su bili puni prica o sumnjivim pretvorbama atraktivnih dubrovackih hotela, koji su otkinuti dojucerasnjim samoupravljacima stavljeni pod hercegovacku kontrolu posredstvom Dubrovacke banke. Politicki vrh nije reagirao ni onda kada je financijska policija otkrila da je Dubrovacka banka, prosle godine od vlade dodijeljenih joj 25 milijuna kuna za obnovu dubrovackih hotela i pripremu turisticke sezone gotovo u cjelini plasirala na trziste po komercijalnim uvjetima. Pri tome je, medju ostalim, 10 milijuna kuna dodijelila poduzecu "Diona" u vlasnistvu sirokobrijeskog novokomponiranog magnata Miroslava Kutle, te 4 milijuna kuna "Glumina banki" Marka Marcinka iz Glumine u zapadnoj Hercegovini.

    Izvjestaj financijske policije dospio je u javnost, a Dubrovacka banka i njen direktor Neven Barac kaznjeni su sa milijun kuna. Medjutim, to nije bio kraj price. Uz potporu Gradskog odbora HDZ-a pocela je hajka na sefa dubrovackih financa Milu Pavlovica, pa je pokrenuto potpisivanje peticije za njegovo uklanjanje. Svoje potpise na peticiju stavila je vecina clanova "drustveno-politickog aktiva" dubrovackog HDZ-a, na celu sa zupanom Buricem. Od peticije su se nepotpisivanjem distancirali gradonacelnik Obuljen i Mladen Vukojevic, a sto je za Pavlovica jos vaznije, njegovu demisiju do sada nije podrzao ni resorni ministar Bozo Prka.

    U tom je smislu afera prisluskivanja manje sukob izmedju hercegovackog i antihercegovackog lobbya, a vise rezultat borbe za jos nerasporedjen drustveni kapital, pri cemu je prisluskivacki klan pokusao pitanje sudbine buducih poslovno-pretvorbeno- financijskih transakcija rijesiti u svoju korist metodom najprljavijeg spijuniranja. Po tome afera iz politicke prerasta u kriminalnu sferu, a s politikom je povezana utoliko sto su svi njeni akteri politicari iz HDZ-a.

    PERO JURISIN