AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    FRI, 19 JUL 1996 21:02:37 GMT

    RS: Sezona radnickog nezadovoljstva

    NA IVICI GENERALNOG STRAJKA

    "Mi smo, prakticno, u generalnom strajku. Samo zahvaljujuci cinjenici da su radnici iskazivali i iskazuju visok stepen razumjevanja i tolerancije za aktuelnu politicku situaciju, strajk nije i stvarno otpoceo", kaze mr Cedo Volas, predsjednik Saveza sindikata RS

    Banjaluka, 19. jula 1996. (AIM)

    Ni minimalni, ni maksimalni srpski nacionalni interesi se ne jedu. Idilicnu vezu vlasti i naroda prekinulo je neukusno oglasavanje praznih crijeva.

    O stanju privrede i njegovoj refleksiji na ukupne drus tvene odnose u Republici Srpskoj (RS) najbolje u ovom trenutku govore brojke. Statistika sindikata kaze da Republika Srpska (RS), ima 350 hiljada radno sposobnih stanovnika. Njih 200 hiljada evidentirani su kao zaposleni, ali u neposrednoj proizvodnji, ciji su kapaciteti iskorisceni 15 do 18 procenata, radi ih oko 50 hiljada. Manje od polovine stvara nacionalni dohodak, dok ostali dolaze na posao tek da drzava sprijeci eskalaciju narastajuceg socijalnog bunta.

    "Gledano sa stanovista izvrsavanja obaveza poslodavca prema radnicima, izuzev malog broja preduzeca i ustanova, mi smo u generalnom strajku", rijeci su predsjednika Saveza sindikata mr. Cede Volasa. "Samo zahvaljujuci cinjenici da su radnici iskazivali i iskazuju visok stepen razumjevanja i tolerancije za aktuelnu situaciju, strajk nije i stvarno otpoceo", kaze Volas.

    Upozorenja sindikata vezana za te cinjenice, upucene vladi i Skupstini RS, i preporuke da se odustane od ishitrenih postupaka pri donosenju Zakona o privatizaciji, izmjene Zakona o preduzecima, Zakona o radnim odnosima nisu prihvacene.

    Pocetkom jula 25 radnika Srpskog radija u Banjaluci stupilo je u strajk; 8. jula strajk su otpoceli radnici banjaluckog "Incela", desetak dana kasnije radnici fabrike namjestaja "Vrbas" otpoceli su sa strajkom... Razlog je nezadoviljstvo radnika materijalnim polozajem i nametanja kadrovskih promjena.

    Radnicima u Incelu nisu isplacene plate za protekla cetiri mjeseca, a doprinosi za fondove zdravstvenog i penzionog osiguranja se ne uplacuju. U tom, do 1992.godine jednom od najvecih kolektiva BiH, sada za 3800 zaposlenih plate i sredstva za nabavku sirovina i repromaterijala treba da obezbjedi 1000 radnika, koji dolaze na posao. Najveci "Incelov" duznik je Vlada RS, koja dugovanja ima po osnovu neplacene namjenske ratne proizvodnje, neplacene odjece i obuce za radnike-ratnike, neizmirenih obaveza za proizvedenu elekrticnu energiju kojom je dopunjavan elektroenergetski sistem RS.

    Predsjednik Opstinskog odbora SDS-a Borivoje Sendic, u pokusaju smirivanja radnika, obavezao se na izmirenje tih obaveza, ali kako je predsednik sindikata Volas saznao, u Ministarstvu za rad takvu izjavu nazvali su obecanjem bez pokrica.

    Radnici za javnost nerado govore. Oni su ipak u povoljnijem polozaju od svojih kolega koje nakon sestomjesecnog "cekanja" ceka samo Biro za zaposljavanje. Predrag Gajic, operater u racunskom centru "Incela", nakon pet godina ratovanja, samo odlazi na posao. Strajk podrzava, ali ne vjeruje da je aktuelna vlast voljna rjesiti bilo koji od ovih problema.

    Osim problema socijalne prirode sve vise se javljaju i problemi u uspjesnim preduzecima u kojima direktori nisu clanovi SDS-a. Vlada RS donosi odluke kojima se direktori ovih preduzeca zamjenjuju sa ljudima iz SDS-a. Tako su na nedavno smjenjivanje direktora Dragoljuba Trivanovica radnici "Kozara prevoza iz Bosanskog Novog (Novi Grad) zastitu zatrazili kod Vrhovnig suda RS. Pokusaj da pravosnaznu sudsku presudu provedu okoncan je privodjenjem radnika u Stanicu javne bezbjednosti na informativne razgovore, a potom su protiv njih podnesene prekrsajne prijave. U citavom slucaju najgore je prosla predsjednica Opstinskog sindikata u Novom, Zdravka Rnjajic, cije je angazovanje u slucaju "Kozara prevoza" rezultiralo fizickim napadom i premlacivanjem od strane clana Glavnog odbora SDS- a Novi Grad, Mile Grbica.

    Ovi dogadjaji bili su povod da Savez sindikata RS na konfereciji za stampu u Banjaluci upozna javnost sa polozajem radnika, uz ogradu kako strajk nema politicku vec socijalnu pozadinu.

    Zvanicna vlast svoje misljenje o strajkovima objavila je preko Srpske radio-televizije (SRT), kroz komentar u emisiji "Novosti u 8" od 17. jula, optuzujuci radnike i sindikat za rusenje politickog sistema RS. O reagovanju vlasti g. Volas, Predsjednik Saveza sindikata RS izjavio je ovo: "Sa gnusanjem smo slusali komentar koji predstavlja nekorektan nacin usutkivanja radnika. Strajkovi su izraz bijede, protest protiv bijede i teskog zivota, a radnici traze samo svoja utvrdjena prava". Na pitanje sta misli o strajkovima u RS potpredsjednik Srpske stranke Krajine (SSK), Aleksandar Ilickovic je rekao da ga ne iznenadjuju pojave strajkova, jer je SDS digao ruke od rjesavanja socijalnih problema i okrenula se samo izborima. "Pitanje je trenutka kada ce svi radnici stupiti u strjk", dodao je Ilickovic. Predsjednik Udruzene ljevice RS, Mile Ivosevic, podrzao je zahtjeve radnika i cudi se da u zemlji u kojoj izmedju krajnje bijede i ekstremnih bogatasa ne izbijaju i jaci socijalni nemiri.

    Predstavnici sindikata smatraju da ce se, ukoliko na izborima pobjede one strane koje imaju jake socijalno- ekonomske programe, steci preduslovi za ozivljavanje privrede i poboljsanje uslova zivota. Od SDS koji svoju platformu gradi iskljucivo na nacionalnoj, a ne na ekonomskoj osnovi, ne ocekuju nista.

    "Jacanje ekonomskih veza sa SRJ i sa svijetom neophodno je, ali i postovanje odredaba Mirovnog sporazuma radi iznalazenja nacina izlaska iz ove situacije. Jedan broj politicara jos uvijek vjeruje da mi mozemo izbjegavati Dejtonski sporazum. Politicke granice u BiH dijele ono sto se ekonomski ne moze podijeliti: energetiku, PTT, zeljeznice, sume, rijeke... Ekonomski odnosi nisu pitanje simpatija i antipatija, volje i ljubavi. Tu nema emocija, i ukoliko postoje ekonomski interesi privreda ce se povezivati i rusiti politicke barijere. Ukoliko se brze bude islo sa primjenom Dejtonskog sporazuma u sferi ekonomskih odnosa, brze ce se povecavati uposlenost proizvodnih kapaciteta i pobiljsati standard radnika", rekao je g. Volas.

    (AIM) Gordana Katana