AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    FRI, 12 JUL 1996 23:07:16 GMT

    IZBORI KOJI TRAJU

    AIM, SPLIT, 12.7.1996. Prici o mostarskim izborima ne vidi se kraja: HDZ im spori valjanost, SDA osporava njihovo osporavanje, Gradska izborna komisija ponistava rezultate glasovanja u Bonnu gdje je zabiljezeno 26 zaokruzenih listica vise negoli je bilo glasaca, ombdusman EU Konstantin Zepos priznaje rezultate ukljucivsi i Bonn uz konstataciju da te nepravilnosti nisu utjecale na ukupni rezultat, zatim HDZ tuzi Zeposa Ustavnom sudu BiH, najavljuje da nece priznati rezultate izbora i ako ih Evropski upravitelj nad Mostarom Ricardo Perez Casado utvrdi dekretom, i konacno, u cetvrtak navecer Casado upravo to radi - objavljuje Uredbu kojom je proglasio rezultate izbora za mostarsko Gradsko vijece i vijeca sest gradskih opcina. Zatim HDZ, u petak, ponavlja da ne namjerava priznati rezultate izbora u Mostaru, a nositelj HDZ-ove liste i gradonacelnik zapadnog dijela grada Mijo Brajkovic kaze da osobno nece sudjelovati u uspostavi tijela opcinskih i gradskih vlasti zbog nezakonitih radnji, te naglasava da HDZ nije spreman prihvatiti produzenje mandata Evropske uprave u Mostaru, koji istjece 23. srpnja, ukoliko nastavi krsiti dogovore i zakone.

    Tako izgleda prvo kolo mostarske "parlamentarne" krize koja je pocela prije negoli su Gradsko vijece i sest opcinskih vijeca uopce ustrojena. Njihovo konstituiranje trebalo bi uslijediti za dva tjedna od Casadine Uredbe, ali u to je tesko povjerovati s obzirom na stav HDZ-a.

    Osim spornih bonnskih izbora u napadu izborne principijelnosti HDZ u nezakonitosti ubraja nepravovremeno podnosenje izbornih lista, gubitak torbe sa sest tisuca glasackih listica u Bernu, istodobno glasovanje istih biraca na dva biracka mjesta, gubitak vise od tisucu glasackih listica u mjesnoj zajednici Stari grad koja je pod bosnjackom kontrolom, i tako dalje sve do "temeljne cinjenice" da se Evropska unija nije pridrzavala pravila koje je sama usvojila.

    Svakome je bilo jasno da mostarski izbori nece biti bas uzor slobodnog i demokratskog izjasnjavanja pocevsi od demoniziranja kandidata bosanskohercegovacke zdruzene oporbe u hrvatskim "drzavotvornim" medijima dok su im ti isti mediji ostajali zatvoreni, pa do cinjenice da je od izbjeglih oko 40.000 Mostaraca, odnosno 40 posto ukupnog broja glasaca, glasovanju, sto u samom Mostaru, sto na cetiri biralista u inozemstvu mogla pristupiti svega cetvrtina. Ali, upravo je HDZ inzistirao da se izbori odrze i u prvom zakazanom roku - u svibnju - kad je SDA procjenjivao da nema uvjeta za izbore upravo stoga sto po prvim izbornim pravilima ne bi mogli glasovati izbjegli Mostarci.

    Postizborni jal Hrvatske demokratske zajednice, ciji duznosnici su u prvim reakcijama nakon izbora iskazivali zadovoljstvo sto su izbori u gradu prosli u civiliziranoj atmosferi te zbog svoje apsolutne pobjede u hrvatskom nacionalnom korpusu, nastao je poslije, kad su se malo ohladili i malo bolje pogledali izborne rezultate.

    Istina je da je HDZ dobio svih 16 mjesta predvidjenih za Hrvate u Gradskom vijecu, ali je istina da nije dobio, za razliku od SDA, nista vise. SDA koji je za razliku od HDZ-a koalirao s malim strankama i svoju listu nazvao "Za jedinstveni Mostar" dobio je takodjer 16 bosnjackih mjesta, ali i pet mjesta predvidjenih za Srbe i pripadnike ostalih naroda. Uz cetiri Srbina s liste "Za jedinstveni Mostar" u Gradsko vijece je usao, isto s te liste, i Vladimir Fink po nacionalnosti Bosnjak-katolik. Takve srece nije bila Jugoslavenka (!) Anka Capuder s liste HDZ- a. Razlika u njihovim politickim sudbinama, pa onda i u sastavu Gradskog vijeca Mostara, jest u minimalnoj razlici glasova dvije vodece mostarske liste (lista "Za jedinstveni Mostar" je dobila tocno 1.500 glasova vise od HDZ-a), ali i u polozaju na listama jer su SDA-ovi Srbi bili vise pozicionirani od HDZ-ovih, kao i u tome sto su HDZ-ovi kandidati za Gradsko vijece koji su se birali u opcinama prosli slabije od SDA-ovih, te je razlika do potrebnog broja Hrvata popunjena s "gradske liste". Malo komplicirano, ali je tako. Upravo ponistavanje izbora u Bonnu, sto je trazio HDZ, ali i Gradska izborna komisija, gdje je glasovalo vise od 4.000 ljudi, od kojih oko 3.200 za isticnomostarsku listu "Za jedinstveni Mostar" moglo bi preokrenuti rezultat slozene mostarske izborne aritmetike.

    Doduse, bez obzira na relativnu pobjedu SDA i njima pridruzenih stranaka i Srpskog gradjanskog vijeca koje djeluje na lijevoj obali, u samom pocetnom funkcioniranju Gradskog vijeca to im nece mnogo znaciti. Naime, da bi se izabrao gradonacelnik, u ovom slucaju Safet Orucevic, potrebna je suglasnost barem jedne trecine vijecnika iz svake nacionalne skupine. Prevedeno na politicki jezik za konstituiranje Gradskog vijeca potreban je konsenzus HDZ-a i SDA, a to je u ovom trenutku - kad HDZ spori i same izbore - nemoguce ocekivati. Za ocekivati je jedina da vijece nece biti konstituirano u roku od dva tjedna, kako to predvidja gradski statut.

    Ali, logicno je pitanje, zasto HDZ toliko zateze s priznavanjem rezultata izbora za koje su mogli znati, kad su krenuli u izbornu utrku, da nece biti olicenje regularnosti kad se ionako ni jedna bitna odluka u Gradskom vijecu ne moze donijeti bez HDZ-a? Kljuc lezi u rezultatima izbora za opcinska vijeca koji su manje izlozeni medijskoj paznji.

    Dok je u opcinama na istocnoj, bosnjackoj, obali - Sjever, Stari grad i Jugoistok - SDA pobijedila s velikom vecinom i glasova i mandata, dotle je na hrvatskoj strani grada rezultat tijesan. HDZ, doduse, ima vecinu u opcinama na zapadnoj strani ali ne takovu koja bi im garantirala nesmetanu vlast. U opcini Jug HDZ ima 12, a SDA 7 mandata; u opcini Jugozapad HDZ ima 13, SDA 8 vijecnika uz jos 4 vijecnika srpske nacionalnosti s nezavisne liste Dragana Zige, dok u opcini Zapad SDA ima devet, a HDZ svega deset mandata. Stoga, sto zbog centralizacije vlasti, sto zbog anuliranja losijeg rezultata pogotovo u opcini Zapad, HDZ vec najavljuje ujedinjenje tri opcine sa zapadne strane.

    HDZ je stranka apsolutna pobjednica medju Hrvatima u Mostaru, ali ne i u hrvatskom zapadnom dijelu Mostara, pogotovo ne u citavom gradu. HDZ je u svemu losije postavio svoje izborne figure ne shvacajuci do kraja mostarsku izbornu aritmetiku. Dok je propaganda s istocne obale sloganom "za jedinstveni Mostar" tjerala ljude s lijeve obale da glasaju na desnoj, dotle HDZ- ovska filozofija podijeljenog grada nije stimulirala Hrvate da idu glasati pokraj svojih bivsih domova na istocnoj strani. I to je jedan od razloga tijesne pobjede HDZ-a u zapadnim opcinama i uvjerljive SDA u istocnim opcinama, uz naravno prethodno postavljenu nacionalnu sliku opcinskih vijeca u skladu sa sastavom stanovnistva na njihovim teritorijima 1991. godine.

    Kad je HDZ spoznao svoje pogreske nije mu bilo druge nego da izigrava politicku djevicu inzistirajci na izbornim nepravilnostima i stvarajuci pritisak da se izbori u Mostaru ponove u rujnu. Casado i Zepos, za sada ignoriraju zahtjeve HDZ-a i time, kao kakvi katalizatori, potpomazu proces definitivnih podjela u gradu nakon izbora koji su koliko-toliko, barem zajednickim Gradskim vijecem trebali pridonijeti priblizavanju dviju obala. Casado je vec stigao u Koschnikov polozaj kad se prosle veljace nakon odluke o (velikoj) sredisnjoj gradskoj zoni sukobio s HDZ-om i zapadnim Mostarcima poslije cega mu je, uz pomoc Evropske unije, opao kredibilitet. Bez obzira na motive HDZ-a, evropski arbitri Mostara zaboravili su cinjenicu da se u tom gradu ni jedan problem ne moze rijesiti naprecac - dekretom. Kako god je 1992. godine referendumom o samostalnosti BiH ubrzan kotac rata tako se, s domacom tvrdoglavoscu i svjetskom nesmotrenoscu, u novoj demokratskoj prilici za gradjane Bosne i Hercegovine povijest moze ponoviti.

    GORAN VEZIC