AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    WED, 03 JUL 1996 17:04:29 GMT

    MOSTAR NAKON IZBORA

    NERETVA I DELJE DIJELI GRAD

    AIM, MOSTAR, 3.07.96. I poslije izbora Neretva tece izmedju (ne)prijateljskog istocnog i zapadnog dijela Mostara. Granica izmedju Bosnjaka i Hrvata, koju ova rijeka simbolizuje vec vise od tri godine, ostala je nepromjenjena. Nisu se izmjnila ni imena politicara koji su posljednjih godina krojili mostarski rat i mir.

    Ipak, nakon odrzavanja izbora, a narocito objavljivanja preliminarnih rezultata, svi su u Mostaru bili zadovoljni. Administracija Evropske unije nije krila zadovoljstvo sto je glasanje proteklo bez vecih incidenata, a u toj euforiji preslo se i preko ociglednih manjkavosti sa birackim spiskovima.

    Nisu nezadovoljni bili ni dosadasnji gradonacelnici istocnog i zapadnog dijela grada, Safet Orucevic i Mijo Brajkovic. I prije izbora oni su - kao prvi na listi s istocne (Lista gradjana za jednistveni Mostar), odnosno zapadne strane grada (Lista HDZ BiH) - bili apsolutni favoriti, a prebrajanje glasova samo je potvrdilo potpunu dominaciju politickih opcija koje zastupaju.

    Ako bi iko trebao biti razocaran ishodom izborne utrke u gradu na Neretvi, onda je to Zdruzena lista BiH, koju je predvodio nekadasnji direktor Aluminiskog kombinata Josip Jole Musa. Iako je ova koalicija glasacima ponudila brojna zvucna imena, medju njima i Milivoja Gagru jedinog legalno izabranog gradonacelnika, te obecala ujedinjenje Mostara, nije uspjela osvojiti procenat glasova potreban za osvajanje mjesta u buducem gradskom vijecu. Stjepan Kljujic, predsjednik Republikanske stranke, koja je jedan od ucesnika koalicije Zdruzene liste, rezignitano je izjavio da su pobjedili oni koji su ratovali i podijelili Mostar. Na pitanje mogu li oni ujediniti grad Kljuic kaze: "Da je bilo politicke volje za to Mostar bi bio reintegriran i prije izbora".

    Pobjednici, medjutim, ne misle tako. Pogotovo Safet Orucevic (SDA), predvodin Liste gradjana za jedinstveni Mostar. On je osvajanje najveceg broja glasova prokomentarisao kao "pocetak pobjede razuma i pravde". Ali, Orucevic je nakon prvog prebrojavanja osvojio 48,9 posto glasova, sto mu neomogucuje apsolutno vlast. Iako je HDZ dobio 3 procenta manje (45,8), ova stranka u konacnoj raspodjeli mjesta u Gradskom vijecu dobit ce znacajan dio i iamce zasigurno mogucnos da utice na odluke. Konkretno, nista se u Mostaru nece moci uraditi da ne bude po volji HDZ.

    Vec u prvim spekulacijama oko izbora buduceg gradonacelnika pokazalo se da ce i Orucevic i Brajkovic imati mnogo problema oko obezbjedjenja dovoljno glasova za svoj izbor. Da bi jedan ili drugi bio izabran morat ce imati podrsku najmanje dvije trecine vjecnika druge (Orucevic hrvatske, a Brajkovic bosnjacke) nacije. Ukoli se ne postigne dogovor funkcio gradonacelnika preuzima predsjednik Gradskog vijeca. Ali, da bi i on bio izabran, mora imati podrsku vecine od 37 gradskih vjecnika.

    S obzirom na to da se Gradsko vijece Mostara sastoji od po 16 bosnjackih i hrvatskih vjecnika, ocigledo je da se vecina nece moci osigurati u svom narodu i da ce presuditi pet preostalih vjecika koji se biraju iz ostalih naroda. Naravno, obje su strane racunale na tu mogucnost pa su na svojim listama imale predstavnike i drugih naroda. No, kako AIM saznaje, netrpeljivost dva do jucer ratna bloka, HDZ i SDA, pruza Zdruzenoj listi novu sansu: u slucaju neusaglasavanja imena buduceg gradonacelnika Mostara izmedju SDA i HDZ, mjesto ce se vjerovatno ponuditi upravo Josipu Musi, predstavniku opozicije!

    Procedura oko izbora gradonacelnika je svojevrsna ilustracije mukotrpnog posla koji predstoji u uspostavljanju zajednicke gradske vlasti. Nece to biti nimalo lako, jer je odnos snaga u Mostaru izbalansiran u ratu, a izborima je samo legalizovan. Zbog svega toga ne bi trebalo biti previse razloga za zadovoljstvo, osim ako se nije zelio bas takav podijeljen grad.

    U Hrvatskoj demokratskoj zajednici, iako su u konacnom zbiru procli gore nego na izborima prije sest godina, ne misle da su ista izgubili. Mijo Brajkovic kaze da je dobio golemu vecinu glasova hrvatskog naroda. Za njega je jos znacajnije da su Hrvati dobili svoje opcine u Mostaru, u kojima ce potvrdjivati svoj nacionalni i kulturni identitet. Hrvati, dakle, nemaju razloga za brigu. Izbori su za njih bili potvrda onoga sto su politicari ranije dogovorili, a to je podjela Mostara na hrvatske i bosnjacke kvartove.

    Izbori u Mostaru pobudili su paznju zbog cinjenice da predstavljaju uvod u opste izbore u BiH. Njihov epilog, za one koji prizeljkuju cjelovitu i demokratsku BiH, nije ohrabrujuci. Potvrdili su potpunu nacionalnu dominaciju i homogenizaciju. Takodjer, i uvjerenost naroda u ispravnost politika vodjenih iz nacionalnih centara moci tokom rata. Mostarska slika, prenesena na BiH, znaci samo dodatno usloznjavanje, jer Bosnjacima i Hrvatima treba dodati i Srbe. Gradjanski profilirane stranke morace naci nacina da pariraju nacionalnim konceptima.

    SEAD LUCKIN