AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    TUE, 28 MAY 1996 19:41:01 GMT

    Izvjestaj Crnogorskog helsinskog komiteta za ljudska prava

    CRNA GORA - NAJLJEPSI ZATVOR NA SVIJETU

    Nedavno je Crnogorski Helsinski komitet izdao svoj prvi Izvjestaj o krsenju ljudskih i manjinskih prava u Crnoj Gori, u periodu od 1989. do 1995. U drzavnim medijima nije objavljen niti redak iz tog materijala, sto se i moglo ocekivati s obzirom da su ti mediji pod direktnom kontrolom vladajuce Demokratske partije socijalista Crne Gore, pogotovo kada se zna da ovoj nevladinoj organizaciji nije poslo za rukom da se u ovoj republici cak ni registruje kao drustvena organizacija.

    U momentu kada zvanicna vlast govori o Crnoj Gori kao "ostrvu mira i demokratije", u izvjestaju Crnogorskog helsinskog komiteta se konstatuje da je u Crnoj Gori "na veoma sirokom horizontu doslo do potpunog i neskrivenog srastanja najznacajnijih drzavnih institucija sa vrhom vladajuce stranke (DPS-a), a to je pogotovo uocljivo kada je rijec o djelovanju policije, sudova i drzavnih medija".

    Crna Gora se u procesu razgradnje bivse drzave (SFRJ) "nametnutom i oktroisanom politickom odlukom nasla na neregularan nacin u zajednickoj drzavi sa Srbijom, u takozvanoj trecoj Jugoslaviji, pod kontrolom i dominacijom rezima srpskog predsjednika Milosevica", i to je konstanta koja utice na stanje ljudskih prava i u ovoj Republici. Prije svega, kako se konstatuje u ovom izvjestaju, svi zakoni i situacije koji se pravno oslanjaju na "zabljacki ustav" iz 1992. pravno su nistavni, to jest "fakticki su a ne pravni". A, evo, i zasto: kad je donosen taj ustav nije postovan postupak za promjenu tada vazeceg Ustava. Za odluku je glasalo 73 od 220 poslanika Saveznog vijeca, ciji su clanovi izabrani 1986. a mandat im istekao 1990, zatim je dva puta produzavan - drugi put bez ikakvog ustavnog osnova. Pozivanje na referendum o zajednickoj drzavi koji je odrzan u Crnoj Gori, kojom prilikom je od raspisivanja do odrzavanja referenduma proslo samo sest dana, i u uslovima blokade medija i uz organizovano i sistematsko ometanje odrzavanja javnih skupova opozicije, takodje je pravno neutemeljeno i samo po sebi odlikava ambijent u kojem se danas nalazi Crna Gora.

    Po obimu i formulacijama koje se odnose na ljudska prava crnogorski Ustav je bolji od Ustava Srbije, konstatuje se u izvjestaju Crnogorskog helsinskog komiteta ali i precizira da su izostavljene garancije za neka klasicna ljudska prava (recimo, pravo na pravicno sudjenje). Medjutim, veci je problem sto se i postojece ustavne garancije kod donosenja novih zakona u republickom parlamentu ne postuju, voljom vladajuce stranke, kao sto su, primjera radi, pravo gradjana da se obrate medjunarodnim institucijama radi zastite svojih ljudskih prava i pravo pripadnika manjinskih zajednica na srazmjernu zastupljenost u drzavnim organima i javnim sluzbama.

    Mnoga rjesenja u zakonima nijesu u skladu sa odredbama Ustava o ljudskim pravima a o implementaciji medjunarodnih standarda o ljudskim pravima u te zakone, nije moguce uopste govoriti. Mnoge odredbe Krivicnog zakona Republike Crne Gore nijesu date na jasan i precizan nacin, pa je ostavljena najsira mogucnost razlicitih interpretacija, sto i pravnim strucnjacima, ne samo gradjanima, predstavlja nepremostivu prepreku da shvate koje ponasanje predstavlja krivicno djelo a koje ne. Te norme kriju opasnost da budu zloupotrijebljene za nelegitimnu politicku represiju, sto se u praksi i dogadja.

    Krivicni zakon sadrzi i represivne norme, koje se u teoriji oznacavaju kao indirektna sredstva kaznene politicke represije. Radi se o krivicnom djelu "Povreda ugleda Republike Crne Gore ili druge republike u SR Jugoslaviji". Opis toga krivicnog djela omogucava njegovu zloupotrebu za nelegitimnu ideolosku i politicku represiju, sto su na svojoj kozi okusili dva novinara nezavisnog nedjeljnika "Monitor", Velizar Brajovic i Mihailo Radojicic, poslanik Radikalne stranke Acim Visnjic, te grupa gradjana Cetinja. To krivicno djelo obuhvata i "povredu ugleda" pojedinih licnosti koje obavljaju visoke drzavne funkcije, goni se po sluzbenoj duznosti i stroze kaznjava od klevete, a u sudskom procesu (za razliku od klevete) nije dozvoljeno izvodjenje dokaza. To je potpuno suprotno medjunarodnim standardima po kojim gonjenje za klevetu, odnosno uvredu osobe na visokom drzavnom polozaju preduzima se po privatnoj tuzbi. Uz to ne samo da nije predvidjeno stroze kaznjavanje, vec obrnuto "granice prihvatljive kritike su sire kada je rijec o politicaru nego o privatnom licu".

    Suprotno Ustavu i medjunarodnim standardima o ljudskim pravima je, na primjer, nacin izbora sudija, koji je pod striktnom kontrolom DPS-a, tako da je u anketi koju su sproveli sudovi od ukupnog broja sudija vecina njih izjavila da su clanovi vladajuce stranke, a ni jedan nije clan bilo koje druge stranke, parlamentarne ili vanparlamentarne, svejedno. Suprotno medjunarodnim standardima je i nacin rasporedjivanja predmeta sudijama u sudu, mogucnost da predsjednik suda u toku sudjenja oduzme predmet sudiji koji je zapoceo sudjenje i dodijeli ga drugome cime se krsi pravo gradjana na "prirodnog" sudiju i princip unutrasnje nezavisnosti, kao sto je to uradjeno prilikom sudjenja grupci Cetinjana kada nije odredjen sudija iz sastava nadleznog suda, vec je doveden predsjednik suda iz Kolasina. Postojanjem pravosudne inspekcije krsi se princip nezavisnosti sudske od izvrsne vlasti, sto se posebno ogleda u sirini granica i krugu pitanja u vezi sa radom sudova koje uredjuje ministar pravosudja...

    Po odredbama Zakona o unutrasnjim poslovima moguca je "izolacija prostora" i zabrana kretanja gradjanima, a odredbe o "lisenju slobode" nijesu u skladu sa Ustavnim garancijama po kojim lice liseno slobode ima pravo da na njegovom prvom saslusanju prisustvuje branilac, sto je rezultiralo velikim brojem slucajeva torture. To je drasticno demonstrirano u "politickom procesu" hapsenja i sudjenja Muslimanima u Bijelom Polju. Prvi kontakt odbrane sa osumnjicenim omogucen je tek osmoga februara 95, a uhapseni su 26.januara 1994.godine! I odredbe o penzionisanju policijaca suprotne su standardima vezanim za radna prava, buduci da penzionisani policajac nema proceduralne mogucnosti zastite svojih prava. To omogucava permanentne cistke u policijskim redovima svih onih njenih pripadnika za koje se posumnja da ne pripadaju vladajucoj stranci. I odredbe ovog zakona ne omogucavaju garancije pripadnicima manjinskih zajednica da budu srazmjerno zastupljeni u ukupnom sastavu policijskih sluzbi.

    Zakon o svetkovanju vjerskih praznika pravi razliku gradjana s obzirom na njihovu vjersku pripadnost, buduci da pripadnicima samo cetiri vjeroispovijesti u Crnoj Gori omogucava dobijanje placenog odsustva sa posla za vrijeme njihovih vjerskih praznika dok pripadnici drugih vjeroispovijesti ne mogu ostvariti to pravo. Druga je diskriminacija to sto zakonodavac odredjuje da gradjani mogu slobodno proslaviti vjerske praznike "u skladu sa vjerskim kanonima" sto se u praksi primjenjuje na vjernike Crnogorske pravoslavne crkve, koja je izlozena sistematskom progonu i represiji. Inace, vlasti su prethodno iz sudskog registra izbrisale Odbor za obnovu Autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve koju je nekanonski, 1920.godine, dekretom ukinuo regent Aleksandar Karadjordjevic. "To sto vlasti odbijaju da priznaju ovu crkvu i da joj osiguraju ravnopravan tretman jednak ostalim crkvama i vjerskim organizacijama, kako je to zajemceno Ustavom i medjunarodnim dokumentima, predstavlja krsenje ljudskih prava", kaze se u Izvjestaju CHK. Medjutim, vjernici su obnovilu tu crkvu uprkos nastojanjima vlasti da to sprijeci, zloupotrebljavajuci medije i tajnu policiju.

    Pozicija nezavisnosti i nepristrasnosti sudova mnogo je losija od nepovoljnih ustavnih i zakonskih rjesenja, navodi se u Izvjestaju. Prije svega, u Crnoj Gori postoji tendencija srastanja vladajuce stranke sa sudovima, sto se narocito vidi prilikom izbora sudija. Koliko se radi o neskrivenom i cvrstom povezivanju pokazuju i primjeri reagovanja - saopstenja DPS-a u vezi javnih kritika opozicije i dijela javnosti povodom politickih procesa, od onih na sjeveru prvacima SDA, do onih na Cetinju, simpatizerima Liberalnog saveza. Drzavni mediji su sa svoje strane vodili prave kampanje u svim politickim procesima vodjenim u Crnoj Gori. Nije se desilo slucaj da se optuzenima ili odbrani da sansa da odgovore na optuzbe koje je gotovo po pravilu u udarnim terminima elektronskih vijesti iznosio ministar policije, ali tako formulisanu kao da je rijec o pravosudnoj presudi.

    Pristup drzavnim medijima onemogucen je svima onima cija misljenja ne odrazavaju politiku i stavove vlasti koja, u dva navrata, nije prihvatila ni minimalne zahtjeve opozicije da se ukine barem cenzura saopstenja parlamentarnih opozicionih stranaka. Sadasnja politika crnogorske Vlade i drugih drzavnih institucija zaustavila je i razvoj raznovrsnosti medija. Posebno se to ogleda u nacinu raspodjele radio i TV frekvencija, gdje postoje otvorena diskriminacija svih onih koji nastoje da osnuju nezavisne radio i TV stanice sa informativno-politickim programom.

    U izvjestaju Komiteta konstatuje se da je "frontalna i bezobzirna velikosrpska kampanjaje, sprovedena nakon tzv. AB revolucije, dovela do kontinuiranog ogranicavanja i krsenja nacionalnih prava, ne samo manjinskih, vec i vecinskog crnogorskog naroda". To se, prije svega, ogleda u ukidanju mnogih znacajnih nacionalnih institucija, sto je pratila i smjena ili suspenzija velikog broja strucnjaka u mnogim kulturnim, naucnim, informativnim i slicnim sluzbama. Ukinut je Leksikografski zavod Crne Gore, obustavljen rad na projektu Enciklopedije Crne Gore i prekinut rad na projektu Istorije Crne Gore. Zakonom je ukinuta Matica iseljenika Crne Gore, a crnogorski iseljenici usmjereni na saradnju sa Maticom Srba i iseljenika Srbije. Smijenjeni su direktori drzavnog Arhiva, Muzeja Crne Gore, Umjetnickog muzeja Crne Gore, Arheoloske zbirke Crne Gore, Crnogorskog narodnog pozorista, a na celo Ministarstva kulture postavljen je, kako se sam iskazuje, srpski pisac. S druge strane, institucije koje njeguju i razvijaju etnicki, kulturni, jezicki i vjerski identitet Crnogoraca (Matica Crnogorska, crnogorski PEN centar, Udruzenje nezavisnih knjizevnika,) stavljeni su u neravnopravan polozaj sa udruzenjima koje favorizuje drzava. Kulturno nasljedje i istorija Crnogoraca se negiraju i proglasavaju srpskim(kao, recimo, 500 godina Oktoiha -prve stampane crnogorske knjige. Jezik Crnogoraca ustavno je definisan kao srpski, a u praksi se ne postuje ustavna odredba da je u Crnoj Gori u sluzbenoj upotrebi "ijekavski izgovor". Recimo, vecina skolskih udzbenika u upotrebi u Crnoj Gori napisana je "ekavicom", njih 1.054 a samo 130 "ijekavicom".

    U Crnoj Gori, stoji dalje u Izvjestaju CHK, ne postoji nikakav oblik civilne kontrole vojnih snaga i policije. Vise pokusaja opozicije da se o tome donese odluka u Parlamentu i da se osnuje posebna parlamentarna komisija sa takvom nadleznoscu zavrsili su bezuspjesno. Takodje, vladajuca vecina u Parlamentu onemogucila je sprovodjenje parlamentarnog istrazivanja u vezi sa ponasanjem pojedinih organa vlasti da se ne rasvijetli slucaj "Strpci", otmice 20 Muslimana iz voza na relaciji Beograd-Bar. Komitet je zakljucio da postoje osnovi sumnje da su u slucaj zlocina "Strpci" umijesane i pojedine licnosti iz strukture vlasti, cim sprecavaju sprovodjenje istrage o tom teskom zlocinu.

    Komitet je dokumentovao slucajeve nasilnog useljavanja u kuce gradjana hrvatske nacionalnosti na podrucju Tivta, otpustanja novinara INDOK centra u Tivtu zbog navodne upotrebe hrvatskog jezika, napade na Katolicku crkvu u Crnoj Gori, narocito na podrucju Boke, te drasticne oblike pritiska, ubistava, napada na stambene, poslovne i vjerske objekte na sjevernom podrucju Republike, te slucaj etnickog ciscenja na podrucju danilovgradske opstine...

    Branko VOJICIC AIM Podgorica