AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    TUE, 12 APR 1994 06:12:07 GMT

    Savezni izbori?

    STA JE KOME MILO...

    podnaslov: Jos u oktobru pokrenut je postupak za izglasavanje nepovjerenja Saveznoj vladi koja, zbog toga, ne moze da raspusti Skupstinu. Da ce aktuelni sukob Bozovic-Seselj biti iskoristen kao povod za kreativno tumacenje Ustava, sa ciljem da se "marginalizuju parlamentarni egzibicionisti". Sta kazu u parlamentarnim strankama

    tekst:

    Novi izlazak na biralista ili samo jos jedan probni balon, tek da se nadje i vidi kako bi gradjani reagovali? Ipak, grudva se zakotrljala, a dilema o tome hoce li posljednji proljecnji dani biti u znaku predizborne jeke, tek je djelimicno otklonjena javnim istupanjima predstvanika vladajucih stranaka u Srbiji i Crnoj Gori.

    Komentarisuci "Borbino" "saznaje se" o tome da se izbori za savezni parlament mogu ocekivati 12.juna, potpredsjednik DPS-a Svetozar Marovic izjavio je kako nije upoznat da takve inicijative postoje u vrhu savezne drzave, niti da imaju podrsku znacajnijih politickih snaga. Marovic je ukazao i "da se moramo baviti ozbiljnijim stvarima, prije svega da Avramovicev program uspije", i najavio da ce do izbora proteci jos dosta vremena. Slican demanti stigao je i iz "organa SPS".

    Marovic je na tribini mladih socijalista u Gornjem Milanovcu, uglavnom, ponovio svoje stavove, a njegov kolega, potpredsjednik SP-a Goran Percevic je, izmedju ostalog, rekao i da "parlamentarizma ne treba da bude mjesto za afirmaciju politickih egzibicionista i ekstremistickih grupacija koje pokusavaju da paralisu njegov rad", sto je u opozicionim krugovima protumaceno, ipak, kao diskretna najava za biranje novog saveznog parlamenta "kojim ce se narod ponositi". Dan ranije u Beogradu, razgovarajuci sa mandatarom za sastav krajiske vlade Borislavom Mikelicem, predsjednik Srbije Slobodan Milosevic je, prema Tnjugovom saopstenju, "ukazao na opasnost deloovanja nekih clanova Srpske radikalne stranke i drugih neodgovornih grupa i pojedinaca u RSK". Milosevic je dodao da "opasnost da ekstremisti nadoknadjuju svoj moralni i politicki poraz u Srbiji, divljanjem po Krajini, predstavlja ozbiljnu prijetnju interesima Krajine i zato je neophodno da takve snage budu sto prije marginalizovane i stavljene pod kontrolu srpskih vlasti".

    Radikali su, naravno, prvi reagovali na ovakve izjave, prepoznajuci u njima politicki kod za skore izbore - i u Krajini, ali i u SRJ. Vojislav Seselj je uzvratio ocjenama kako se socijalistima navodno zuri da naplate kredit pocetnih uspjeha Avramovicevog programa. Lider radikala je, pozivajuci se na njemu znane izvore, javnosti saopstio da se ekonomskom programu, inace, lose pise, te da socijalisti zure sa izborima prije nego sto izvedu nekoliko devalvacija novog dinara. Oglasili su se i drugi politicki akteri reagujuci, uglavnom, prema onoj narodnoj "sta je kome milo..". Iz Srpskog pokreta obnove koji se posljednjih mjeseci posebno trudi da "progura" izmjene izbornog sistema, stiglo je tumacenje da ce "socijalisti" vjerovatno organizovati izbore, kao jos jedan trik kojim bi zadrzali postojece rjesenje. S obzirom na do sada pokazano raspolozenje biraca, raspored izbornih jedinica i cinjenicu da zbog bojkota Albanaca za poslanicko mjesto u pristinskoj izbornoj jedinici treba svega tri hiljade glasova, socijalisti su na saveznim izborima startovali sa sigurnih deset, a na rapublickim sa sigurnih dvadeset poslanika, tvrde u SPO. Demokratska stranka Srbije, koja na prethodnim saveznim izborima i nije ucestvovala, u novim izborima vidi mogucnost za realizaciju svoje davnasnje ideje o ustavotvornoj skupstini i o redefiniciji sadasnje jugoslovenske zajednice. Isticuci spremnost svoje stranke za izbore, na poslovicno uvijeniji nacin o potrebi analiziranja karaktera savezne drzave, govorio je, ovih dana, i sef Demokratske stranke Zoran Djindjic.

    Striktna primjena ustavnih odredbi, inace, ne daje mnogo povoda za ocekivanje saveznih izbora u skorije vrijeme, svakako ne u prvoj polovoni juna.Novim izborima moralo bi da prethodi raspustanje postojece Skupstine, a to je moguce prakticno samo u tri slucaja: ako se za tri mjeseca od pocetka postupka ne izabere savezna vlada, ukoliko se u istom roku ne usvoji budjet ili, prema clanu 83.kada Savezna skupstina nije u mogucnosti da duze obavlja nadleznosti utvrdjene ovim Ustavom.U ovom posljednjem slucaju predvidjena je procedura po kojoj odluku o raspustanju donosi Savezna vlada, posto saslusa misljenje predsjednika oba vijeca i sefova poslanickih grupa, a izbori se onda moraju odrzati najkasnije za 60 dana. Raspustanje svojim ukazom potvrdjuje Predsjednik SRJ.

    Ustavom je, takodje, predvidjeno da Vlada ne moze raspustiti Skupstinu ukoliko je pokrenut postupak da joj se izglasa nepovjerenje. Jos dvadesetog oktobra kasno uvece, na vijest da je Milosevic raspustio Skupstinu Srbije, Seselj je napisao takav zahtjev da se glasa o nepovjerenju Konticevom kabinetu i narednog jutra ga ovjerio u pisarnici Skupstine. Te veceri sef radikala, ocigledno uznemiren zbog moguceg gubitka poslanickog imuniteta i drugih posljedica sukoba sa socijalistima, pravdao se clanovima DPS kako zahtjev za glasanje o nepovjerenju Vladi nije nista licno, "ali ko zna na kakvu ideju moze sjutra da dodje ovaj vas Raja (Kontic). O nepovjerenju Vladi, inace, ne moze se raspravljati tri dana od podnosenja zahtjeva, ali nije preciziran i krajnji rok. Ovaj predlog radikala kao i zahtjev za smjenjivanje predsjednika Vijeca gradjana Radomana Bozovica nijesu ni na dnevnom redu sjednice zakazane za 15. april.

    Kao moguci povod za izbore navodi se cinjenica da vladajuce partije iz Srbije i Crne Gore nemaju potrebnu vecinu od 70 poslanika u Vijecu gradjana. Do sada je to kompenzirano vjestim manervima i pridobijanjem pojedinih opozicionih stranaka o cemu svjedocii izjava predsjednika ovog doma Radomana Bozovica u zaru rasprave sa seseljom: Do prije dva mjeseca dizao si ruku kako ti ja kazem". Seselj vise ne slusa Bozovica, a pitanje je i jos koliko ce se moci racunati na glasove poslanika koji su "odbjegli" od DEPOS-a, na neslogu takozvane Micunoviceve grupe sa Zinzicem i kao i na tri radikalska poslanika iz Crne Gore koji su otkazali poslusnost beogradskoj centrali SRS.

    Ukoliko neko stvarno zeli vanredne izbore preostaje mu da se pozove na vec poslovicno kreativno tumacenje Ustava "moze da bude, ali ne mora da znaci". Upravo Vojislav Seselj i predsjednik Vijeca gradjana Radoman Bozovic daju povod za takvo nesto. Bozovic je vec dva puta, poslije zestokih verbalnih duela, neuspijevajuci da prvaka radikala skine sa govornice prekidao zasijedanje. Dogodi li se to i u cetvrtak ili petak, dok se bude nanovo raspravljalo o poslovniku, sudbini poslanika DEPOS-a, ili o izmijenjenom predlogu da se Jugoslavija zaduzi u inostranstvu za 300 miliona maraka, na trenutak bi se moglo zaboraviti "sitne" ustavne bar ijere i konstatovati da zbog "parlamentarnih egzibicionosta" Skupstina vec duze nije u mogucnosti da radi. Rasplet sukoba izmedju Bozovica i Seselja tesko je predvidjeti na neki drugi nacin. Mirnim putem.

    SLAVOLJUB SCEKIC