AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    SUN, 20 FEB 1994 23:36:36 GMT

    ZRTVE ILI TERORISTI?

    AIM, SPLIT, 20.02.1994. Sutra ujutro pred Vojnim sudom u Splitu pocinje sudjenje devetorici gradjana Splita optuzenim za terorizam, odnosno da su 28. rujna prosle godine postavili eksploziv u sjediste Dalmatinske akcije u Splitu, u Kruzicevoj 2. Od njih devetoro sestorica su clanovi Dalmatinske akcije: Zoran Erceg, Srecko Lorger, Mirko Bogdanovic, Bozidar Marusic, Srecko Rafanelli i Jurica Gilic. Prvooptuzeni Adverso Ben Djerek Nimani Slatkov, kao i Ivica Ancic i Edo Dekovic nisu clanovi stranke. Prvooptuzeni Adverso Ben Djerek Nimani Slatkov jos je u pritvoru, dok su svi ostali - nakon sto su bili zatvoreni izmedju 50 i 60 dana - u prilici da se brane sa slobode. Prema kvalifikaciji djela optuzene se moze osuditi na zatvor u vremenu od tri do petnaest godina, a branit ce ih petnaest advokata iz Splita i Zagreba medju kojima su i Silvije Degen i Slobodan Budak.

    Optuzeni Zoran Erceg, tajnik regionalisticke i parlamentarne Dalmatinske akcije, o predstojecem sudjenju kaze: "Hrvatskoj se ozbiljno prijeti sankcijama zbog njene politike prema Bosni i Hercegovini i u toj atmosferi vjerujem da ce se smanjiti pritisak na sud. Vjerujem da ce sudsko vijece pravilno ocijeniti optuzbe prvooptuzenoga prema ostalima, te da ce uvidjeti da su one dane pod pritiskom i na kraju da ce donijeti oslobadjajucu presudu za sve clanove Dalmatinske akcije. Inace, nije mi jasno kako je i do sada policija poklanjala vise paznje iskazima jednog kriminalca koji je 15 godina proveo po zatvorima, a nikakvu vjeru nije pokazala iskazu dragovoljca domovinskog rata vise puta ranjavanom invalidu koji je izgubio zdravlje kako bi kamerom svijetu pokazao velikosrpsku agresiju. Ovaj politicki proces je u funkciji obracuna vladajuce stranke s opozicijom. Skupim sudskim procesom se financijski onemogucava rad, zatvaranjem celnih ljudi pokusava se preplasiti clanstvo, a ubacivanjem svojih ljudi u opozicijske stranke vladajuca stranka ih pokusava razjediniti kako bi se smanjio njihov utjecaj na politicka zbivanja. To sve govori da je glavni zadatak vladajucoj stranci ostati na vlasti a ne svekoliki rad na dobrobit nase domovine".

    Zoran Erceg je inace 80-postotni invalid domovinskog rata koji je tri puta ranjavan kao snimatelj Hrvatske vojske. Unatoc tome sto je tezak bolesnik, dok je bio u splitskom istraznom zatvoru i u zatvorskoj bolnici u Zagrebu, sedamnaest dana je strajkao gladju trazeci na taj nacin da se sto prije podigne optuznica i otpocne sudjenje kako bi se ovaj slucaj razrijesio. On danas izrazava nevjericu da predstojece sudjenje nece dovesti do otkrivanja pravog pocinitelja miniranja sjedista Dalmatinske akcije do cega je, inace, stranci jako stalo.

    Erceg jos tvrdi da je citav slucaj iskonstruiran radi diskreditacije Dalmatinske akcije. Kaze da je od pocetka ona proskribirana u sirokom dijapazonu od procetnicke do protalijanske, a kad takve diskvalifikacije nisu dale rezultata onda je pokusano instrumentalizacijom nekoliko ljudi unijeti razdor unutar stranke. Dodaje da je i stvaranje Asocijacije regionalnih stranaka iritiralo hrvatsko celnistvo. Predsjednik Tudjman je nazvao protuhrvatskom udrugom na svecanosti u povodu pedesete godisnjice pripojenja Istre i dijelova Dalmacije matici domovini. Zato Zoran Erceg zakljucuje: "Kako to razumjeti nego kao poziv na linc. Dan kasnije doslo je do eksplozije".

    GORAN VEZIC