AIM
  • all articles of same date
  • articles of same date and centre
  • all latest articles
  • latest articles of same centre
  • search all articles
  • search same centre
  • www.aimpress.org

    Copyright: The following text is for personal information only. Any professional use or publication in written or electronic form is subject to an agreement with AIM, 17 rue Rebeval, F-75019 Paris, France

    SUN, 12 DEC 1993 21:50:04 GMT

    Crna Gora: tradicija ili politika

    SIMBOLI KOJE DRZAVE

    Zalazuci se za ovakav ili onakav izgled drzavnih obiljezja clanovi radne grupe klesali su lik srpske,odnosno crnogorske Crne Gore.

    Izgled drzavnih simbola Crne Gore bio je predlozen jos nacrtom republickog ustava (clan 6),pripremljenim u ljeto 92.."Grb Crne Gore je dvoglavi bijeli orao sa carskom krunom nad orlovskim glavama,carskim skiptrom u desnoj i sarom u lijevoj kandzi.Na prsima mu je lav na crvenom stitu.Boje drzavne zastave su:crvena,plava i bijela.Himna Crne Gore je "Onamo,onamo".Republicka skupstina usvojila je prosle jeseni Ustav,ali ne i drzavna obiljezja.Nakon rasprave ostavljeno je da ona budu regulisana posebnim zakonom.Tada je dogovoreno i formiranje visestranacke radne grupe koja ce obaviti posao.

    To tijelo okupilo se prvi put tek krajem septembra ove godine.Koordinator radne grupe mr Zoran Zizic,potpredjednik Republicke vlade,predlozio je,a ostali se,bez bitnijih primjedbi,saglasili,da ne treba izmisljati nova rjesenja,nego izabrati "ona koja su utemeljena u istoriji hiljadugodisnje drzavnosti Crne Gore".

    Proslog cetvrtka (25.novembar)Vlada je utvrdila predlog grba i zastave istovjetan onome sto ga je sadrzao Nacrt republickog ustava!?Dogovor o himni nije postignut.

    Grb i zastava

    Saglasnost o grbu postignuta je brzo.Naacelno je,naime,dogovoreno da osnovni oslonac u crnogorskoj istoriji bude Ustav iz 1905.godine.A u njemu je (jedino)precizno opisan (gore citiran)izgled drzavnog grba.Nekoliko starijih poslanika DPS,doduse,nijesu bili odusevljeni tim predlogom,pogotovo im je zasmetala kruna kao monarhijsko obiljezje,pa su predlozili da ostane sadasnje rjesenje sa Lovcenom i petokrakom.Cak su bili spreni zrtvovati petokraku,s tim da se umjesto nje "nacrta nesto lijepo".Ostali su,medjutim,ubjedljivo u manjini.

    Sa zastavom je islo znatno teze.Ustav knjazevine Crne Gore ne pominje njen izgled,nego kaze da su "narodne boje crvena,plavetna(!) i bijela".Postojala je,doduse,od vremena knjaza Danila i zastava takvih boja,ali je to bila dvorska zastava Petrovica.Kao drzavna upotrebljavana je ona crvene boje,sa dvoglavim orlom na sredini.Krst na crvenom polju predstavljao je ratnu zastavu.

    U radnoj grupi nije bilo saglasja kako treba da izgleda taj simbol.Na poslednjem sastanku,uoci zasijedanja Vlade,konstatovano je da su u igri tri mogucnosti:crvena zastava sa dvoglavim orlom (grbom),crveno-plavetno-bijela sa grbom ili bez njega.Mr Zoran Zizic,medjutim,donosi pred Vladu prijedlog,toboze plod dogovora radne grupe,da zastava bude trobojka bez grba.U ostroj polemici medju ministrima Zizic uspijeva da progura svoju varijantu.Presudnu podrsku dobija od ostale dvojice potpresjednika Vlade,Mihaila LJesara i Rada Perovica.Primjedba drPredraga Obradovica,ministra obrazovanja,i jos nekolicine ministara,kako je sasvim neumjesno da zastava Crne Gore bude istovjetna sa zastavom Srbije (izgubila se i razlika u nijansi izmedju plavog i plavetnog-prim.aut.),ostala je bez odgovora.Ziziceva tvrdnja da nije uobicajeno postavljanje grba na zastavu jednostavno ne stoji.Demantuje ga primjer Rumunije,Albanije,Slovenije,ali i Portugala,Bugarske,Madjarske,Kanade, i jos barem nekoliko desetima zemalja koje na svojoj zastavi imaju grb ili neko drugo obiljezje.A,sto je najvaznije,do 1918.i drzavna zastava Crne Gore i dvorska zastava Petrovica imale su apliciran grb.

    Nikolina himna

    Glavna bitka vodi se oko himne.Mr Zoran Zizic sa predstavnicima Narodne stranke i Srpske radikalne stranke u radnoj grupi,insistiraju na pjesmi kralja Nikole Petrovica "Onamo,onamo".S druge strane,predstavnici LSCG,Socijaldemokratske partije,ali i DPS (osim Zizica i ne tako tvrdo) traze da "Oj svijetla majska zoro"postane crnogorska himna.Jedina kompozicija koja je taj status i zvanicno imala od 1870-1918.,"Ubavoj nam Crnoj Gori"(tekst Jovana Sundecica,muzika Ceha Antona Sulca,premijerno je izveo muski hor kotorskog pjevackog drustva "Jedinstvo",povodom Lucindanskih svecanosti na Cetinju 1870.),utisak je,rezervna je varijanta objema stranama. U polemici,potezu se muzicki,istorijski,politicki i moralni argumenti.Mr Zoran Zizic je,izgleda,emotivno najjace vezan za pjesmu kralja Nikole.Moze se to zakljuciti i po izboru muzickih autoriteta koje je pokusao nametnuti radnoj grupi.(Radi dokazivanja "podobnosti" pjesme "Onamo,onamo" najvise je konsultovan gospodin Miodrag Cupic,covjek bez ijednog zavrsenog razreda muzicke skole.) Zizic,radikali i narodnjaci potrudili su se najprije da diskfalifikuju konkurentsku "OJ svijetla majska zoro"tvrdnjom da je njen autor Sekule Drljevic "poznati crnogorski ustasa".Pozivajuci se na misljenje muzickih strucnjaka koje su oni konsultovali za tu priliku,tvrdili su da je "Oj svijetla majska zoro" pjesma "nehimnicna,smijesno kratka,nepravilne forme,melodijski i harmonijski siromasna,sa nesavrsenim zavrsetkom".Da se ne bi zapleli u strucnu terminologiju cesce su koristili tezu o "himni na tri tona".Profesor Dobrila Popovic dala je zanimljivu polit-muzikolosku ocjenu,kazavsi da "Oj svijetla majska zoro"mora biti u molu (himne su,po pravilu,u duru),a da su jos stari Grci govorili kako mol raznjezuje,sto je,opet,posve neprimjereno Crnoj Gori kao srpskoj Sparti!Cvetko Ivanovic bio je jos precizniji nazvavsi ovu pjesmu "muzickim jadom i bijedom".Konacno kompoziciji "OJ svijetla majska zoro"zamjerena je i pretjerana profanost,posto je "pjeva svako i na svaakom mjestu".Kompoziciji "Ubavoj nam Crnoj Gori",jedinoj koja je imala status zvanicne crnogorske himne,zamjereno je,pak,da nikad nije prihvacena u narodu(!),te da je premekana za mentalitet Crnogoraca. Kljucni argument u prilog pjesme "Onamo,onamo" sto ga je ta ekipa iznijela je cinjenica da je ona u doba kralja Nikole bila opste prihvacena,"narodna" himna Crne Gore.Uz hvalospjeve Nikolinom tekstu,pomenuti gospodin Ivanovic naglasio je i muzicke prednosti te kompozicije "blago prozete elementima crnogorskog folklora"

    Narodna ili izdajnikova

    Zagovornici pjesme "Onamo,onamo",utisak je,moraju potraziti dodatne argumente za svoj predlog jer,u toku rasprave,nijesu imali odgovor na niz kontra stavova i pitanja,NJihov glavni adut protiv "Oj svijetla majska zoro",poljuljan je tvrdnjom "druge strane" da Sekule Drljevic nije autor,nego zaoisivac te,narodne pjesme.Nijesu objasnili ni zaszo je njena popularnost u narodu jednako mana kao i nepopularnost "Ubavoj nam Crnoj Gori"?Nadasve,misljenje dr Zarka Mirkovica,dr Jelene Radulovic-Vulic i pokojnig Bora Tamindzica,o muzickim kvalitetima kompozicije "Oj svijetla majska zoro",posve odudara od ocjene zagovornika "Onamo,onamo".A kako tek smijesno djeluje konstatacija o "blagoj prozetosti crnogorskim folklorom",onima koji znaju da je muziku za pjesmu kralja Nikole uradio slovenacki kompozitor Davorin Jenko,prema skici italijanske revolucionarne pjesme "Si scopron le tombe,si levano i morti"("Otvaraju se grobovi,ustaju mrtvi")iz doba Garibaldija. Jos teze ce biti objasniti neke "moralno-politicke"nelogicnosti koje sadrzi zalaganje,osobito,Narodne stranke.Ako je,po njima,"Oj svijetla majska zoro"nepodobna zbog sporne veze sa izdajnikom Sekulom Drljevicem,zar onda,po istom osnovu,bas od Narodne stranke ne treba diskvalifikovati i "Onamo,onamo"?! Jer,ta partija istice da bastini tradicije Podgoricke skupstine,koja je,podsjetimo,detronizovala"izdajnika kralja Nikolu l i izdajnicku dinastiju Petrovic-NJegos".Taj,"detalj" rusi i kriterij kontinuiteta drzavne tradicije Crne Gore,koji je uzet za kjlucni u izboru simbola,posto je bas kralj Nikola kruna diskontinuiteta crnogorske drzavnosti. Ali,i bez toga,bilo bi,svakako,posve neobicno odabrati za himnu pjesmu u kojoj se Crna Gora uopste ne pominje.Tekst koji je,kako kaze Mihailo Vujosevic iz SDP "objava licnog stava i licne ambicije,a ne crnogorskog patriotizma",danas bi,ponajprije,mogao biti shvacen kao najava teritotijalnih pretenzija Crne Gore prema Srbiji!Na stranu sto Crnogorci,nenavikli na mars u ritmu valcera(vidi okvir) nebi daleko stigli. U diskvalifikovanju kompozicije "Onamo,onamo"presudice,ipak,utisak je,cinjenica da je nju Narodna stranka odabrala i autorizovala kao stranacku himnu.Sa tom formalno-pravnom hipotekom",Gospodareva pjesma" nema mnogo sansi. A orkestar "Onamo,onamo" je odigrala svoju istorijsku ulogu i treba je lagano smjestiti u istoriju-kazao je jedan od svjedoka zle kobi crnogorskog kralja,u momentu kad je bilo ocito da njegovo drzavnicko djelo dogorijeva u plamenu Prvog svjetskog rata.Ta recenica,izgovorena prije gotovo osamdeset godina,bila je,ustvari,metafora sudbine tadasnje Crne Gore. Konacnu odluku,barem o grbu i zastavi,donijece Republicka skupstina sredinom decembra.Crna Gora ce dobiti svoje simbole-i to je dobro.Nije dobro sto se i tim povodom jasno ocrtala,mozda tragicna,podjela u nacionalnom bicu Crnogoraca.Zalazuci se za ovakav ili onakav izgled drzavnih obiljezja,clanovi radne grupe klesali su lik srpske,odnosno crnogorske Crne Gore.Pitanje je da li je ikom od njih bilo poznato da za crnogorsku himnu,da je kojim slucajem vec izglasana,u Crnoj Gori nema orkestra koji bi je mogao odsvirati.

    Darko Sukovic AIM Podgorica