MON, 07 JAN 2002 10:37:23 GMT
PREGLED ŠTAMPE (21.12. - 28.12.2001.)ŠTAMPA U ZAGREBU ŠTAMPA U PRIŠTINI ŠTAMPA U SARAJEVU ŠTAMPA U BANJOJ LUCI ŠTAMPA U SKOPLJU
ŠTAMPA U ZAGREBU
NOVI LIST, 21. 12. 2001.
BOZANIĆ: NEMA TRGOVINE S UGOVORIMA,
ONI SE MORAJU PROVESTI
Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić zanijekao je u četvrtak
da je od strane biskupa u nedavnoj polemici oko socijalne
poslanice bilo teških riječi. (...)"Nema nikakvog
dogovaranja, trgovine, pregovaranja I ustupaka kad su u
pitanju ugovori. Oni su potpisani i moraju se provesti, stoga
ne osjećamo da se moramo zahvaljivati kad se ugovori provode, jer to je i
normalno" - prenio je Bozanić stav
Kaptola. Nadbiskup ne vidi ništa sporno u vjerskom odgoju
prije škole. "Djeca se od samog početka moraju učiti
pluralizmu i toleranciji, pa neka to učine i od prve godine
života", objasnio je Bozanić. (...)Upitan o inicijativi
Filozofskog fakulteta da se ocijeni ustavnost odredbe
ugovora s Vatikanom koji propisuju da se i na visokim
sveučilištima provodi kršćanska etika - što profesori
smatraju zadiranjem u autonomiju sveučilišta - Bozanić je
odgovorio(...) "Takva inicijativa Filozofskog fakulteta
govori o ozračju mentaliteta iz komunističkog razdoblja"
(...)
Denis Romac
--- up ---
NACIONAL, 25. 12. 2001.
GOTOVINA NIJE U NORWALU
Ako je točno ono što tvrdi Slobodna Dalmacija od 18.
prosinca - da se čak u Haagu vjeruje kako se Ante Gotovina
skriva u kanadi pod pokroviteljstvom norwalskih fratara, to
znači da se haaški i SFOR-ovi istražitelji već dugo bave
hercegovačkim franjevcima kao ključnim faktorom u
Hrvatskoj i susjednoj BiH. (...)Prilično je logičan zaključak
haaških istražitelja da je bogata i razgranata fratarska organizacija
pomogla bjeguncu da neprimjetno izađe iz
Hrvatske I pronađe sigurno utočište. (...)Čini se da prilično
utemeljeni haaški zaključci o norwalskim pokroviteljima
Ante Gotovine nisu logični samo u jednom detalju: budući
da je u trenutku bijega, u rujnu 2001., Ante Gotovina,
optuženi za ratne zločine HV-a u "Oluju", bio već dobro poznat većini
europskih policija, hercegovački fratri možda
se ipak nisu upustili u transport bjegunca preko rizičnih
granica zapadnoeuropskih zemalja. Mnogo je vjerojatnije
da su ga sklonili u Hercegovinu. Za razliku od Kanade, u
Hercegovini potpuno kontroliraju situaciju, imaju svoje
sljedbenike i saveznike u svim lokalnim institucijama, pa
čak i prilično jake doušnike u tijelima međunarodnog protektorata. (...)
Jasna Babić
--- up ---
ŠTAMPA U PRIŠTINI
ZERI, 22.12.2001.
KOSOVSKI "PAKT STABILNOSTI"
Zečeci Pakta stabilnosti vezuju se za kraj rata na Kosovu juna 1999. godine.
U to vreme je vladalo mišljenje da potpuno smirivanje Balkana zahteva
dugoročne političke, vojne I ekonomske investicije Zapada, odnosno da se
politika nametnutih reakcija na krize treba zameniti politikom rešavanja
ključnih političkih I ekonomskih problema u ovom delu Evrope.
Medjutim, Pakt stabilnosti, kao I stanje na Kosovu, ugodinama 1999. - 2001.,
imao je svoje uspone I padove, traženje identiteta, gubljenje vremena I
utrku u krugu nedostatka istinske strategije.
Drugi koordinator po redu Pakta stabilnosti, Austrijanac Erhard Busek, veoma
dobar poznavalac prilika u Jugoistočnoj Evropi, prekjuče I juče je posetio
Prištinu da bi se izbliza upoznao sa aktulenim tokovima na Kosovu. Busek
koji je u prvim javnim nastupima potencirao neophodnost medjunarodne
preokupacije pitanjem finalnog statusa Kosova, zatekao je Kosovo u metežu
što se tiče sadašnjeg, prelaznog, statusa. Busek se nadao da će već prilikom
njegove prve posete moći da razgovara sa Vladom Kosova I ostalim strukturama
proizašle iz izbora 17. novembra oko pronalaženja posebnog položaja za
Kosovo u Paktu stabilnosti. Medjutim, Busek nije imao legitimisanog partnera
na kosovskoj strani.
To je samo jedan primer koji potvrdjuje posledice odugovlačenja procesa
stvaranja centralne vlasti na Kosovu. Izgleda da stvaranje centralne vlasti
zavisi od jednog "Pakta stabilnosti" izmedju LDK, PDK I AAK.
Blerim SHALA
--- up ---
ZERI, 28.12.2001.
POLITIČAR KOJI JE RELIKVIJA PROŠLOSTI
"Relikvije prošlosti". Takvima je Vojislav Koštunica, predsednik SRJ,
okarakterisao insistiranja I uslovljavanja SAD da se američka finasijska
pomoć Beogradu uslovi intenziviranjem saradnje ovog režima sa Haškim
tribunalom za ratne zločine. Dobro je poznato da Beograd misli da je posao
sa Hagom završen slanjem Miloševića tamo.
Koštunica I Ljupčo Georgijevski su zasigurno dva najantizapadnija političara
na Balkanukoji imaju najveću podršku Zapada. Čak, veću nego mnogi drugi
političari koji su uistinu prozapadni.
Izgelda da se podrška Zapada za Koštunicu I Georgijevskog vodi logikom da su
njih dvojica veoma značajna u procesu očuvanja stabilnosti na Balkanu.
Ni jedan ni drugi u svojim javnim nastupima nisu skrivali šta misle o
politici Zapada koja se vodi na Balkanu poslednjih godina. O svom poslednjem
nasutupu ovog četvrtka u Beogradu, Koštunica je recimo branio postupke
dvojice generala, Pavkovića I Lukića tokom rata na Kosovu. Njihova
odgovornost za ratne zločine na Kosovu je evidentna. Ali, napokon, Koštunica
I dandanas misli da su rat Srbije na Kosovu I njen rat protiv NATO pakta
bili legitimni.
Koja je onda razlika izmedju njega I Miloševića? Zar nije u stvari Koštunica
relikvija prošlosti, političar koji ne želi da se menja, koji još uvek
veruje u srpsko pravo da se Ksovo zadrži svim mogućim sredstvima?
Koštunica je u svom poslednjem medijskom nastupu branio politiku Miloševića
I njegove generale!
A poznato je kakve je zločine proizvela na Kosovu ova politika.
Blerim SHALA
--- up ---
VEČERNJI LIST, 27. 12. 2001.
HRVATSKA OD DANAS NADZIRE NEBO NAD
BIH
Oblasna kontrola zračnog prostora iz Zagreba od danas je
preuzela nadzor nad bosanskohercegovačkim nebom na
visini između 3000 i 9000 metara. Do jučer je taj posao
obavljao NATO u Zagrebu tako da su gotovo hrvatski
kontrolori samo preuzeli posao stručnjaka Sjevernoatlantskoga saveza. Ugovor
o nadzoru
bosanskohercegovačkog neba iz Zagreba potpisan je na
dvije godine, s mogućnošću još jedne godine produljenja.
(...)Federacija Bosne i Hercegovine inače nema nijedan
radar, čak ni one u zračnim lukama, pa se tamo koriste
radari Stabilizacijskih snaga SFOR-a. (...)
Zoran Krešić
--- up ---
ŠTAMPA U SARAJEVU
OSLOBODJENJE, 23.12. 2001.
ISTINA
U sjeni susjeda
Sjednice medjudržavnih vijeća Bosne i Hercegovine sa
Hrvatskom i Saveznom Republikom Jugoslavijom bar na
formalnoj razini učvršćuju položaj bh. države i doprinos
su normalizaciji u trouglu Beograd-Sarajevo-Zagreb. No I
te sesije i susreti, kao i karakter medjusobnih odnosa triju
država inače, svjedoči o i dalje prisutnim teškim
opterećenjima motiviranim ratnim povodima i poratnim
frustracijama. Izuzetno je značajno odustajanje Hrvatske od
posebnih veza sa FBiH, kao što je bitno insistiranje SRJ na
specijalnim relacijama sa RS. Tužba BiH protiv SRJ zbog
agresije i genocida nije poremetila konstituisanje
Medjudržavnog vijeća, ali je bila u središtu pažnje pri
susretu delegacije SRJ sa novinarima. Iz SDP je
(ne)oprezno navještena mogućnost povlačenja tužbe pod
izvjesnim uslovima. Moguća je i to, ali... BiH bi mogla
imati zadovoljštinu umjesto presude Medjunarodnog suda
pravde u Hagu ukoliko bi parlament(i) u SRJ donijeli akt(e)
kojim bi bila priznata agresija na BiH i genocid učinjen u
njoj, bila izražena čvrsta spremnost na materijalnu
kompenzaciju žrtvama rata i BiH (što bi se odvijalo pod
medjunarodnim nadzorom), te odlučnost za hapšenje ratnih
zločinaca i otkrivanje istine o nestalim, uz odustajanje od
bilo kakvih teritorijalnih pretenzija prema državi BiH. Sve
ispod toga bila bi trgovina mrtvima, invalidiranim,
silovanim, opljačkanim, prognanim - poigravanje bh.
historijom i njenim civilizacijskim dignitetom. Uz omču
specijalnih veza BiH (ra)steže se i pitanje dvojnog
državljanstva što je mogućnost iz Dejtonskog sporazuma I
jedna od podvala u mukotrpnoj reafirmaciji bh. državnosti I
samostalnosti. Rasim Kadić je u "Danima" i "Slobodnoj
Evropi" izvanredno plastično upravo na primjeru dvojnog
državljanstva i valjanosti pasoša u tri zemlje ukazao na
medjunarodno deklasiranje BiH i njenih gradjana koji su
ostali vjerni svom izvornom pasošu. Doduše, Kadić
insistira na diskriminirajućoj poziciji Bošnjaka, ali ne smije
se zaboraviti da i znatan broj bh. Hrvata i Srba ima samo
pasoš BiH. Uistinu se može desiti da kod odlučivanja za
jedno od državljanstva BiH ostane bez i ovo malo
preostalih bh. Hrvata, ali i drugih pogotovo s obzirom na
blisku evropsku perspektivu Hrvatske a, čini se, i SRJ. Sa
druge strane, nepostojanje ugovora o dvojnom
državljanstvu sa zemljama bh. imigracije moglo bi BiH
ostaviti definitivno bez stotina hiljada njenih gradjana u
izbjeglištvu. Ni BiH ni SRJ još nisu, uz Bjelorusiju, ni u
Vijeću Evrope, dok je Hrvatska već potpisala sporazum
koji je vodi ka EU. No, za razliku od BiH, SRJ već ima
obećanja u riječi francuskog predsjednika Žaka Širaka o
specijalnom tretmanu Beograda za ulazak u EU. Na djelu
je, dakle, evropsko ubrzanje za Beograd i Zagreb, a
Sarajevo je u rikvercu. BiH je od mezimca postala
medjunarodno pastorče. (...)
Zija DIZDAREVIĆ
--- up ---
DNEVNI AVAZ, 28.12. 2001.
Komentar dana
ČEKAJUĆI POSKUPLJENJE
Iako je odluka o zabrani cestovnog tranzita nafte kroz Hrvatsku potpisana
još u avgustu, bh. vlasti još šute
Početkom naredne godine u Hrvatskoj će stupiti na snagu
izmijenjeni Pravilnik o načinu prijevoza opasnih tvari u
cestovnom prometu, na osnovu kojeg će se tranzit nafte I
naftnih derivata kroz tu državu moći obavljati samo
cjevovodom, željeznicom, te pomorskim i riječnim putem.
Za BiH, koja je već godinama ograničena na uvoz goriva u
autocisternama, to znači da će ubuduće naftu i njene
derivate moći nabavljati isključivo u Hrvatskoj ili SR
Jugoslaviji, koja je već ranije zabranila tranzit tog
energenta preko svoje teritorije.
Tako superiornu poziciju, tamošnji naftaši će sasvim
sigurno iskoristiti za nametanje svojih uslova poslovanja sa
bh. uvoznicima i distributerima, što će neizbježno dovesti
do povećanja cijena goriva u našoj zemlji i pokrenuti čitav
lanac poskupljenja kojima će se dodatno pogoršati ionako
mizeran životni standard gradjana BiH.
Uprkos tome, bh. organi vlasti ne daju se omesti u svom
"zimskom snu" i niti jednom riječju se jo nisu oglasili u
vezi s ovakvom odlukom susjedne države, koju je hrvatski
ministar unutrašnjih poslova Šime Lučin potpisao još
početkom avgusta.
Kao i u slučaju tendera za trećeg GSM operatora, kada su
reagirali sa zakašnjenjem od tri mjeseca, konfiskacije
imovine bh. preduzeća u Srbiji, kada su kasnili pola godine,
ili duga za ruski gas, na čije rješavanje se čeka već čitavu
deceniju, nadležne institucije će se vjerovatno o ovom
pitanju oglasiti tek kada počne primjena Pravilnika i kada
bude prekasno za bilo kakve korekcije u korist BiH i njenih
gradjana.
Naravno, nakon Torngrena i ostalih, ovoga puta krivci za
novi udar na džepove gradjana bit će Vlada RH, a nikako
oni koji su trebali odmah reagirati.
Armin ZEBA
--- up ---
OSLOBODJENJE, 28.12.2001.
FABRIKA DUHANA SARAJEVO
Izvoz cigara na Kosovo vrijedan 20 miliona KM
Fabrika duhana Sarajevo u 2001. godini ostvarila je rekordnu proizvodnju od
četiri hiljade tona cigareta, a ovih
dana počela njihov plasman na tržište SR Jugoslavije na
kojem će, samo na Kosovu, u 2002. godini plasirati hiljadu
tona i zaraditi nešto više od 20 miliona KM. Uz to, u Crnu
Goru mjesečno će se izvoziti 15 tona cigareta u vrijednosti
od oko 450.000 KM a u Srbiju 50 do 60 tona, što će
donijeti zaradu od oko 1,5 miliona KM. Prema riječima
Nijaza Huskića, rukovodilac Sektora uvoza-izvoza u FDS,
plasman sarajevskih cigareta na pomenuta tržišta odvija se
uz poštivanje svih zakonskih propisa i drugih mjera
predostrožnosti protiv šverca. Na svaku paklu nalijepljena
je porezna markica, a šlepere sa cigaretama do granice sa
SRJ prate carinici i predaju ga carinicima u zemlji kupca.
"Sve dok se nismo stabilizirali na domaćem tržištu, ustezali
smo se od izvoza. Unatoč činjenici da na prostoru BiH
imamo nelojalnu konkurenciju i šverca, naše pozicije su
minulih mjeseci ojačane. To se vidi i po tome da smo
ovogodišnji plan proizvodnje ostvarili krajem novembra I
praktično već radimo za iduću godinu", kaže Šefik Lojo,
generalni direktor FDS. Na pitanje da li će ova fabrika
krenuti u osvajanje zapadnog tržišta, direktor napominje da
će to ići teže s obzirom na to da su na njemu prisutne jake
multinacionalne kompanije. Za Oslobodjenje je
prokomentarisao i namjeru slovenačkih privatizacijskih
fondova da kupe Duhansku stanicu u Stocu. "Nema logike
da bilo ko kupuje ne samo ovu nego i ostale duhanske
stanice. Podsjećam da su sve te stanice u ranijem periodu
bile u sastavu Fabrike duhana Sarajeva i, ako iko treba da
ih kupuje, onda je to ova fabrika", zaključio je Šefik Lojo,
direktor FDS.
H. ARIFAGIĆ
--- up ---
ŠTAMPA U BANJOJ LUCI
NEZAVISNE NOVINE, 25.12.2001.
TRGOVCI ŽRTVAMA
Za mudrog političara, za naučnika, za nacionalnu
pamet, aksiom političkog i svakog drugog djelovanja
trebalo bi da bude usmjeren na medjunarodni pritisak
na državu Hrvatsku da obnovi muzej u Jasenovcu i učini
ga otvorenim za javnost. Dokazi o ustaškim zločinima
važni su za Hrvate, isto koliko i za Srbe. Ko to ne
razumije, ne bi trebalo da se bavi politikom.
Branko Perić
--- up ---
NEZAVISNE NOVINE, 26.12.2001.
ODBARANA USTAVNOSTI
U zemljama gdje vlade dominiraju nad parlamentima I
gdje su poslanici glasačka mašina koja mora glasati
onako kako im se naredi nema ustavnosti, nema
demokratskog političkog sistema i nema ljudskih
sloboda. Komunistički sistem po kome je najlegitimnija
ona odluka o kojoj se dogovore partijski lideri je
kamen o vratu Bosni i Hercegovini na njenom putu da
postane demokratska država.
Radomir Nešković
--- up ---
NEZAVISNE NOVINE, 28.12.2001.
DODATNO KOMPLIKOVANJE
Ustavne promjene u Republici Srpskoj su neminovna
realnost koja ide svojim uobičajenim tokom i amandmani
će se donijeti bilo odlukom dvotrećinske većine
Narodne skupštine ili arbitražom Visokog predstavnika.
Jedno od glavnih pitanja o kome postoje kontinuirana I
prikrivena sporenja jeste dilema da li se poslije
Dejtona izgradjuje nova Bosna i Hercegovina ili se
obnavlja stara i u tom kontekstu možemo posmatrati I
politička reagovanja u vezi uvodjenja pojma republika
za Bosnu i Hercegovinu. Republika kao javna vlast u
kojoj bi se ostvarivala ljudska prava je neophodna
cijeloj Bosni i Hercegovini, ali ne kao formalni pojam
već kao politička praksa u vršenju vlasti.
Radomir Nešković
--- up ---
ŠTAMPA U SKOPLJU
UTRINSKI VESNIK, 27.12.2001.
NEMA ZAMKE U PREDLOZIMA KRIZNE GRUPE
Intervju predsednika Borisa Trajkovskog za Dojče vele
"Ako se prihvati ovaj predlog u celosti, takav kakav je dat, ne bi imao loše
posledice po nas, a razrešilo bi se I poslednje otvoreno pitanje između nas
I Grčke", izjavio je predsednik Boris Trajkovski u interbjuu za Dojče vele u
vezisa najnovijim predlogom Medjunarodne krizne grupe za razrešenje
makedonsko - grčkog spora, dodajući da je spor na dobrom putu da se reši.
"Smatram da ako mi razgovaramo o priznavanju Republike Makedonije, to bi
bilo pod njenim ustavnim imenom I očekujemo da nam se tako I obraćaju",
naglasio je Trajkovski podvlačeći da ne postoji nikakva zamka u predlozima,
budući da oni dolaze od "nevladine I uticajne organizacije". "Ako ovaj
izvetaj u delu rešenja oko imena postane osnova za pregovore u Njujorku, mi
ćemo formirati tim za to I pripremaćemo se ozbiljno I to oko svih detalja
ovog mogućeg rešenja", kazao je Trajkovski.
Upitan oko njegove nedavne izjave da političari u zemlji nemaju mandat za
rat, kriminal I korupciju I da li smatra da dosadašnje garniture mogu rešiti
krizu, Trajkovski je rekao da "politčke strukture koje su vodile državu u
desetogodišnjem periodu nisu bile nametnute ni od koga, već da su vlast
dobile od gradjana". "Ne mislim da Makedonija u ovom trenutku treba da
odustane od svih njih I da ih odbaci, okrivljujući ih generalno za probleme
koje smo imali u tzv. "tranzicionom periodu", zato što medju njima ima mnogo
sposobnih I umnih ljudi koji su potrebni".
Na pitanje da li se zemlja svrstala u predsenički sistem, Trajkovski je odgo
vorio da su njegove aktivnosti za vreme ratne krize bile prenaglašene, ali
da nikada nije imao nameru da se umeša u nadležnosti drugih državnih organa,
medjutim za vreme konflikta zbog poznatih razlika izmedju pozicionih I
opozicionih političkih partija, kao I izmedju tzv. makedonskog I albanskog
političkog bloka, nametnula se potreba postojanja jedinstvenog političkog
subjekta koji će formulisati jedinstvenu državnu politiku.
--- up ---
KAPITAL, 27.12.2001.
INTERVJU SA ALI AHMETIJEM LIDEROM NOV
*Očekujete li da budete medju amnestiranima ili mislite da će vas makedonske
vlasti tretirati kao I do sada kao ratnog zločinca I odgovornog za sve ono
što se desilo u Makedoniji?
-TA lista je za ljude koji su bili u zatvoru I ne odnosi se na sve vojnike
koji su bili članovi NOV. A prema izjavi potisane od strane Trajkovskog,
amnestija se odnosi na sve vojnike koji su bili u NOV. A tu sam I ja.
*NOV je razoružana, a u tetovskom kraju se još uvek puca. Ko puca?
-Činjenica je da je NOV demobilisana, razoružana. Mi smo ispoštovali sve
potpisane sporazume sa medjunaodnim faktorom I sa svim unutrašnjim faktorima
u Makedoniji. No, vi kažete da se puca u Makedoniji. Puca se, no to pucanje
dolazi od stranbe neodgovornih lica. Ja ne mogu da tvrdima da li su ta
neodgovorna lica bili ili su deo NOV. No, činjenica je da smo svi mi
gradjani Republike Makedonije I svi smo saučesnici u toj realnosti. U
Makedoniji se I ranije pucalo I pre početka rata, pa I u postratovnom
periodu. To su neodgovorna lica koja šalju negativne poruke za mir.
*Znači li to da nemate kontrolu nad svim naoružanim Albancima koji su bili u
NOV?
-Reako sam vam I malopre, imamo mnogo neodgovornih lica I na makedonskoj
strani, nije samo albaanska strana ona koja puca, I to treba imati u vidu.
No, mi nemamo institucije u našim rukama preko kojih bi mogli da
kontrolišemo sva pucanja koja se čuju u Makedoniji. U principu sva ova
dešavanja su neprihvatljiva, nisu dobra, bez razlika s koje strane dolaze.
Veoma je bitno da se sva ta deđavanja ne ispolitizuju. Bitno je da se sva
ova negativna dešavanja postepeno smanje zato što ona mogu predstavljati još
jedan rizik po civile, po gradjane.
*Da li se može reći da je upravo Okvirni sporazum to za šta su se borili
Albanci u Makedoniji?
-Sigurno, da. Treba da budemo realni. Prvenstveno je to što smo svi mi
gradjani Republike Makedonije. Osećam se veoma dobro što smo svi mi veoma
različiti, Makedonci, Albanci. U prošlosti Albanci su bili diskriminisani u
svakom pogledu, na svim poljima, politički, ekonomski. Ako udjemo da
analiziramo sve nepravde kojima su bili izloženi u državi, onda je veoma
malo vremena da korigujemo sve njih. Bitno je da se gleda prema budućnosti.
Da zaboravimo prošlost. Da nam se ne javlja kao veoma loš san. Bitno je da
nam se desi pomirenja medju dva etnikuma budući da samo tako možemo
izgraditi bolju budućnost za samu Makedoniju I za same gradjane u njoj.
Prioritetno je da se dobro razume Mirovni sporazum, njegova celina I poruka.
Mirovni sporazum treba razjasniti svim gradjanima. Samo tako možemo služiti
našoj državi. Materijalizirajući ovaj dogovor u praksi izbećićemo mogućnost
da on ostane samo na papiru. Ne može se osećati mir u jednoj zemlji, ako je
druga zajednica nemirna, kao što je slučaj sa albanskom I makedonskom
zajednicom. Materijaliziranje Ohridskog sporazuma Albanci će se osećati kao
istinski gradjani ove države.
*Može li opstati multietnička Makedonija imajući u vidu jaz koji je stvorio
rat?
-Sigurno je da Makedonija može opstati kao multietničko društvo. Samo pod
jednim uslovom. Da političari ne vrše politički teror nad gradjanima. Ja
stvarno ne verujem da su odnosi izmedju Makedonaca I Albanaca do tog stepena
loši, kako to prikazuju političari I mediji. Zato, svi treba da se
angažujemo, mediji I poliitčari, da pomognemo gradjanima. U toku ovih
procesa gde smo mi samo akteri.Treba da izvršimo zadatke sa što boljim
rezultatom kako bi se što brže integrisali u Evropu. U Makedoniji treba da
se uspostave evropski standardi življenja. Da se gradjani ne razlikuju po
etničkoj pripadnosti već da se tretiraju kao gradjani koji pripadaju jednoj
državi.
Svi smo mi gradjani, ne možemo da se ponašamo indiferentno prema svim ovim
dešavanjima oko nas. Svaki korak prema dobrobiti gradjana u Makedoniji je
korak za sopstveno dobro kao individue. Nećemo nikada prestati da pružamo
maksimum od sebe za dobrobit gradjana Makedonije.
*Šta mislite o izjavi poslanika PDK Abdurahmana Alitija da se sa Okvirnim
sporazumom završavaju zahtevi Albanaca u Makedoniji?
-Ne možemo staviti tačku na bilo kakve zahteve, bilo kog naroda. Ne možemo
staviti tačku na zahteve Albanaca, kao I drugih naroda koji žive u
Makedoniji. Postoje razne parlamentarne mogućnosti za realizovanje tih
zahteva. Za mene je veoma bitno da se smanje frustracije u ovom trenutku
kada se govori o nacionalnim pitanjima. Treba postići dobro rešenje za sva
nacionalna pitanja, za sve nacionalne zahteve, svih etničkih zajednica u
Makedoniji, sve to u cilju dobrostanja gradjana Makedonije.
*Znači li to da će Prizrenski sporazum I dalje važiti?
Rekoste da ima mnogo posla, ali taj posao je prebačen na polje politike.
-Bitno je da mi Albanci delujemo u skladu sa Prizrenskim sporazumom. Bitno
je da se angažujemo svi za uspostavljanje mira, za smanjenje tenzija I u
pravcu koji vodi materijaliziranje Mirovnog sporazuma.
*Medjutim, tvrdi se da je ipak vršen pritisak na albansko stanovništvo da
daje novac, ali I svoju decu u redove NOV.
-To su neistine. Svi vojnici su bili volunteri. Mi smo ipak nastojali da
poštujemo pravilo da nijedan ispod 18 godina ne sme biti u našim redovima.
Bilo je slučajeva kada su davali lažne datume njihovog rodjenja, samo zato
što su želeli da budu u našim redovima. No, doći će I takva vremena kada će
se strasti smiriti. Mi smo imali I podršku I pomoć I od makedonskog
stanovništva.
*Želite li reći da je to bio pokret?
-Ne mogu da mu definišem karakter. Takvo pitanje mi je postavljeno I od
strane jedne predstavnice jedne medjunarodne institucije. I njeno pitanje je
bilo - zašto niste pozvali I nas Makedonce u borbi protiv korumpirane
vlasti. Ona me je stvarno stavila u poziciju bez odgovora. Jedino što sam
joj mogao reći je to da ja barem nisam video nikakvih signala da želite da
nam se pridružite u borbi protiv jedne korumpirane vlasti.
Kraj
--- up ---
|
