MON, 05 NOV 2001 20:36:22 GMT

PREGLED ŠTAMPE (19.do 26.10.2001.)

ŠTAMPA U BEOGRADU

• POLITIKA, 20.10.2001. : NE ZABORAVITE BALKAN
• BLIC, 21.10.2001. : BOSANSKI SCENARIO BEZ KRVI
• VREME, 25.10.2001. : TUŠIRANJE JOGURTOM
• NIN, 25.10.2001. : PRITISAK I "PRITISAK"

ŠTAMPA U TIRANI

• ALBANIA, 26.10.2001. : DRUGA META AMERIKE
• ALBANIA, 25.10.2001. : JOŠ JEDAN POVRATAK MAKEDONSKOG PITANJA

ŠTAMPA U ZAGREBU

• NACIONAL, 23. 10. 2001. : VATIKAN ŠOKIRAO HRVATSKE BISKUPE
• NOVI LIST, 24. 10. 2001. : STAVLJENIĆ RUKAVINA RAZRIJEŠENA, ZAMJENIK OSTOJIĆ OSTAO
• SLOBODNA DALMACIJA, 25. 10. 2001. : CIAMPI ODLIKOVAO TALIJANSKU UPRAVU GRADA ZADRA!

ŠTAMPA U PRIŠTINI

• KOHA DITORE, 21.10.2001. : ZAŠTO JE ALBANIJA FAKTOR STABILNOSTI NA BALKANU
• ZERI, 23.10.2001. : KAMPANJA UNMIK-a

ŠTAMPA U SARAJEVU

• DNEVNI AVAZ, 20.OKTOBAR 2001. : MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA BIH
• DNEVNI AVAZ, 20. OKTOBAR 2001. : ME?UDRŽAVNA KOMISIJA ZA GRANICE BIH I RH
• OSLOBO?ENJE, 24. OKTOBAR 2001. : KOZARAČKO KOLO

ŠTAMPA U BEOGRADU

POLITIKA, 20.10.2001.

Upozorenja poznatog britanskog novinara

NE ZABORAVITE BALKAN

Trenutna opsednutost Zapada Avganistanom, preti da prenebregne Balkan, koji ostaje neugašeno žarište sukoba, piše u Njujork tajmsu poznati britanski novinar i publicista Miša Gleni, autor knjige "Balkan, nacionalizam, rat i velike sile 1804 – 1999".

Podsećajući da su Evropa i Amerika tokom protekle decenije u Balkan uložile milijarde dolara i da je on bio pozornica prvog rata koji je poveo NATO, Gleni zaključuje da, u času kad su SAD i Evropa prinudjene da svoje političke, vojne i finansijske izvore povuku iz regiona i usmere ih u borbu protiv terorizma, medjunarodna zajednica sebi ne sme da dozvoli da zapostavi balkansko "bure baruta".

"Samo želeti da dodje do sloge medju balkanskim arodima neće učiniti da se to i desi... Bivša Jugoslavija je splet hronično nestabilnih I kvaziprotektorata kojima upravlja loše disciplinovana vojska skraćenica, kao što su Sfor, Kfor i slična. Glavni korisnici te dezorganizacije su kriminalne mafije, koje su stvorile ogromnu mrežu zasnovanu na trgovini ilegalnim imigrantima, prostitutkama, oružjem, drogama i, pre svega, cigaretama.

Te mafije ne priznaju nacionalne granice. Srpsko podzemlje srećno saradjuje sa albanskim gangsterima kao što saradjuje sa bosanskim i hrvatskim "žestokim momcima". Ta mreža postala je tako uticajna da je sicilijanska mafija povukla svoje operacije iz severne Italije, gde sada caruju balkanske bande", piše Gleni.(...)

(SENSE)

--- up ---

BLIC, 21.10.2001.

Intervju: dr Vladimir Ilić

BOSANSKI SCENARIO BEZ KRVI

"Položaje i sinekure koje autonomaški političari i povezani kadrovi sada zauzimaju imaju da zahvale Djindjiću, kojem služe kao rezervni ešelon za beogradske obračune"

(...)"U Vojvodini je, kao uostalom i u Srbiji, na vlasti savez etnonacionalističkih elita Srba i Madjara. Gradjanska opcija jemarginalizovana; ona je ranije parazitirala uz Miloševića, a sada imasublateralnu ulogu u odnosu na bivše Karadžićeve i Miloševićeve saveznike koji su sada na vlasti. Na sceni je podela Vojvodine po etničkim šavovima.

Postoji dogovor centara moći dve najbrojnije etničke grupe. To izražava prednacrt zakona o nacionalnim manjinama sa nacionalnim većima koja biraju elektori iz redova etničkih partija. To znači da neko ko je Madjar, a član je gradjanskog saveza Srbije, ne može ući u Madjarsko nacionalno veće. Ne čude najnovije podele medju političkim organizacijama Hrvata i Rumuna u vezi sa nacionalnim v(ij)ćima. U srpsko-madjarskoj nagodbi uz gradjansku opciju gube I pripadnici malobrojnih etničkih grupa. Drugi faktor koji doprinosi tom pucanju po šavovima su izražene unutrašnje migracije – Madjari na sever, ostali na jug. Kolonističko stanovništvo je preplašeno zbog otvaranja pitanja dunavskih Švaba. Najveća borba se vodi na polju interpretacije prošlosti – da li je više Srba poginulo 1942. godine ili Madjara 1944. I 1945. godine...", kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, koji se posebno bavi istraživanjem stanja medjunacionalnih odnosa u Vojvodini.(...)

Ljubinka Milinčić

--- up ---

VREME, 25.10.2001.

Vojvodjanska kriza

TUŠIRANJE JOGURTOM

Pet hipoteti?kih pitanja i odgovora o mogućem profitu u sporu izmedju Djindjića i Čanka

(...)Četvrti mogući odgovor: smena Čanka i pokušaj ućutkivanja vojvodjanskih autonomaša u jednoj stvari mogli bi doneti izvestan profit Djindjićevom kabinetu – to bi moglo olakšati privatizaciju vojvodjaskih preduzeća, za koja su stranci zainteresovani nešto više nego za firme južno od Save i Dunava. Sam Čanak je upravo to označio kao skriveni cilj Djindjićeve kampanje za njegov progon iz politike. Njegovoj proceni mogli bismo dodati i opasku da se i provala besa prema Djindjiću, koja je izbila iz

Čankovih usta na vratima jedne nevažne televizije, lakše može razumeti ako se u igru uvedu neki ekonomski interesi, javni, ali I lični. Čanak uostalom i nije krio da mu je želja da postane i predsednik Upravnog odbora u NIS-u, kao ni to da mu je Djindjić navodno to mesto obećao, ali mu ga nije dao. Možda je Djindjić shvatio da je prilika da jednim udarcem reši dve krupne stvari: ugasi za vremena vojvodjanske nade u neku ozbiljniju autonomiju i zadrži kontrolu nad ključnim resursima u Vojvodini.(...)

Dimitrije Boarov

--- up ---

NIN, 25.10.2001.

Za i protiv bojkota

PRITISAK I "PRITISAK"

Zapad nastoji da Beogradu na lep način kaže da bi sam sebe upucao u nogu kad bi podržao bojkot izbora na Kosovu

(...)Ako je reč o pritisku, onda je to neka nova vrsta pritiska, učtivog i uvidjavnog, nenametljivog a upornog, uistinu diplomatskog pritiska na kakav Beograd poslednjih deset godina nije navikao...

Zapad, drugim re?ima, nastoji da Beogradu na lep način kaže da bi sam sebe upucao u nogu kad bi podržao bojkot izbora na Kosovu...

Odluku bi bilo lako doneti kada bi jedini kriterijum bio onaj kojem nas je Zapad učio u lekcijama o demokratiji: jesu li izbori fer i slobodni. Tada bi odgovor nedvosmisleno bio ne, makar je Hakerup spreman da svakog srpskog birača sprovede do izbornog mesta sa dva naoružana NATO vojnika ponaosob. Sa Kosova je posle dolaska NATO demokratije izbeglo 226 hiljada Srba, a uz pomoć UNMIK-a vratilo se njih 126, i to je kraj svakog razgovora o slobodi.

No ako odluku treba doneti po kriterijumu koje je od dva zla gore, odnosno šta će Srbima na Kosovu i onim izbeglim u Srbiju u krajnjoj liniji doneti veću korist ili manju štetu, mnogo je teže odlučiti. Srbima koji su još na Kosovu veza sa Srbijom je na kratak rok daleko važnija od slobode kretanja Kosovom, koju nemaju. Ako bi Hakerup prihvatio sporazum koji mu Koštunica nudi, te bi veze ojačale, pravna zaštita za Srbe bi ojačala... Zapadni ambasadori upozoravaju da je najopasnija "Miloševićeva politika inata", ali u istom dahu, valjda u nedostatku boljih argumenata, ističu da na izbore treba izaći u inat Albancima, koji priželjkuju srpski bojkot.(...)

Ljiljana Smajlović

--- up ---

ŠTAMPA U TIRANI

ALBANIA, 26.10.2001.

DRUGA META AMERIKE

Administracija SAD je zabrinuta zbog narednih koraka u globalnom ratu protiv međunarodnog terorizma. Među stvaraocima politika u Vašingtonu postoje dva gledišta: postepena akcija i ona oštre linije. Inspiratori ovih gledišta ostaju podeljeni po pitanju pokretanja nove vojne ofanzive u nestabilnom regionu Srednjeg Istoka za iskorenjivanje mreža povezanih sa Bin Ladenom.

Sledbenici postepene linije kažu da međunarodna koalicija pažljivo sastavljena od strane Stejt departmenta ne bi trebala da dozvoli da se uništi zbog američke vojne akcije. Oni kažu da bi svaka nova ofanziva protiv terorističkih režima, kao što je onaj u Iraku ili nekoj drugoj evropskoj zemlji uništila muslimansku podršku u globalnoj koaliciji.

Američke akcije bi mogle voditi u dezintegracije nekih moderiranih vlada Srednjeg Istoka, ugrozile bi američke strateške interese i pretile bi rezerevama energije u Persijskom Zalivu.

Kolin Pauel i njegov Stejt department su jasno za postepeno delovanje. Oni iznose argumente da bi mogli postaviti oštrije diplomatske i ekonomske sankcije protiv režima koji pružaju utočište ili sponzorišu teroriste. Prema voom scenariju rad preko Saveta bezbednosti OUN bio bi efektivniji od jednostranih američkih vojnih akcija.

Sledbenici oštre linije, čije se najveći deo nalazi u Departmanu odbrane kažu da ima ubedljivih dokaza koji povezuju Bagdad sa Bin Ladenom. U stvari, sadašnja pretnja antraksom u SAD smatra se da potiče od Sadama Huseina i njegovo uključivanje u globalnu kampanju terorizma. Štaviše, Bagdad je involviran u proizvodnju oružja masovnog uništavanja i u obezbeđivanju sistema koji omogućavaju njihovo korišćenje. To predstavlja dugoročniju i veću pretnju po interese saveznika od terorističke mreže ''Al Qaeda''. Za oštru liniju vredi žrtvovati nepouzdane saveznike Srednjeg Istoka u zamenu za uništenje vojne sposobnosti Iraka. S druge strane, ako kampanja protiv Afganistana bude okončana narednih nedalja, onda Bagdadu treba postaviti ultimatum kako bi dao dozvolu većoj ekipi inspektora za oružje, a ovim poslednjima ne sme se postaviti nikakva prepreka za slobodno kretanje u zemlji i ako Bagdad ne ispoštuje postavljeni rok od strane SAD to bi podstaklo masovne vazdušne napade koji bi kulminirali rušenjem režima u Iraku.

Velike sumnje ostaju da određeni politički i vojni krugovi u Moskvi održavaju kontakte sa terorističkim ćelijama kao što su radili tokom sovjetske ere. U jednom interesantnom otkriću, eksperti za ruska pitanja veruju da je ''Al Qaeda'' investirala veliku količinu novca u industruju nafte te zemlje i da održava uske kontakte sa glavnim ruskim magnatima nafte. Ova informacija bi mogla staviti Rusiju na listu država koje sponzorišu međunarodni terorizam.

Sigurno je da ima malo izgleda da će Bushova administracija započeti vojnu konfrontaciju sa nekom nuklearnom silom posebno ne sa Rusijom ili Kinom. Bilo kako bilo, pretpostavljene veze između ruskih mafijaša, političara i međunarodnih terorista će ozbiljno testirati američko ruske odnose i mogli bi čak biti znakom ponovnog otpočinjanja Hladnog rata usred jednog Vrućeg rata.

Janusz Bugajski

--- up ---

ALBANIA, 25.10.2001.

JOŠ JEDAN POVRATAK MAKEDONSKOG PITANJA

Teorija kojoj se najviše verovalo u pogledu biblijskih albanskih razvoja na Balkanu, posebno nakon povlačenja Srbije sa Kosova, bila je teorija domina. Prema toj teoriji nezavisno Kosovo bi ohrabrilo Albance u Makedoniji da zatraže odvajanje od Makedonije i to bi predstavljalo preteći razvoj za sigurnost ne samo regiona. Brojni autori, kao što su Janusz Bugajski, Noel Malkom idr., usprotivili su se ovoj teoriji, ističući da bi nezavisno Kosovo imalo samo stabilizirajuće efekte na Balkanu. U stvari, ovogodišnja kriza u Makedoniji, koja je skoro dovela do raspada Makedonije, barem je dokazala da nije povezana sa nezavisnošću Kosova, a s druge strane ima mnogo šansi da neodređeni status poveća nestabilnost u celom regionu. Albanski lideri na Kosovu, Albaniji i Makedoniji su se izjasnili u prilog nezavisne Makeodnije. Kada su Albanci zatražili održavanje Referenduma za autonomiju 1992. godine, predsednik Albanije Berisha i lider kosovskih Albanaca Rugova nisu podržali tu inicijativu i pozvali su Albance da sarađuju sa Makedoncima. U vreme kada se pretenduje da je Kosovo promotor Velike Albanije i da u kontekstu krize u Makedoniji agresija dolazi iz nje (sama makedonska Vlada kaže da ceni stav Albanije i doprinos albanskih lidera u Makedoniji koji podržavaju nezavisnu Makedoniju), svi znamo da je Kosovo pod međunarodnom administracijom. Tako, optužbe za agresiju sa Kosova i nastojanja za stvaranje Velike Albanije se u stvari upućuju prema međunarodnoj administraciji OUN koja vlada na Kosovu. Na taj način ova optužba je argument više u prilog ideji koliko su još uvek duboke i žive teorije zavera u regionu kao što je Balkan.

Svakako albansko pitanje na Balkanu postoji. Ono ne može imati istu problematiku kao pre sto godina. Na primer, sada je očuvanje Makedonije kao nezavisne države u strateškom interesu Albanije i to nije isto kao na početku veka kada se Otomanska imperija povlačila iz regiona. Albanci u Albaniji veruju da je nezavisnost budućnost Kosova, ali Republika Albanija nije u stanju ni da im obezbedi nezavisnost niti da ubedi kosovske Albance da odustanu od nezavisnosti, dok budućnost Albanaca u Makedoniji Tirana vidi u opstanku nezavisne i zajedničke države Makedonaca i Albanaca u Makedoniji. Isto to veruju i sami Albanci u Makedoniji. Kosovski Albanci sa svoje strane veruju da su se definitivno odvojili od Srbije i ako žele da se sa nekim ujedine onda je to Evropa.

Albert RAKIPI

--- up ---

ŠTAMPA U ZAGREBU

NACIONAL, 23. 10. 2001.

VATIKAN ŠOKIRAO HRVATSKE BISKUPE

Vodeći biskupi Katoličke crkve u Hrvatskoj nisu mogli sakriti zaprepaštenje dok im je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić prošli tjedan prenosio krajnje negativne ocjene Europske unije o njihovu političkom djelovanju, saznao je Nacional iz više izvora bliskih samom vrhu Kaptola. Nadbiskup Bozanić izvijestio ih je da su trojica veleposlanika država članica EU na sastanku u Zagrebu obavijestili tajnika Svete Stolice za odnose s državama Jean-Louisa Taurana da Europska unija osuđuje način na koji se crkvena hijerarhija upliće u politički život u Hrvatskoj. Iako je ovih dana nekoliko biskupa opovrglo da su izvješteni o sadržaju razgovora tajnika Svete Stolice I predstavnika EU, po izjavama više svjedoka biskupi su se, nakon što su saznali što o njima misli EU, razišli pokunjeni", "razočarani", ali I "vrlo zabrinuti". Premda znaju da papa Ivan Pavao II neće javno poduprijeti stajališta EU niti će poduzeti mjere protiv biskupa, to, naime, Vatikan nikad nije učinio iz političkih razloga, na Kaptolu očekuju da će Rim ipak morati reagirati. I to je ono što budi zebnju u Zagrebu. Diplomatski demarš Europske unije Svetoj Stolici postupak je bez presedana, što nedvojbeno pokazuje da je doista samo iznimna situacija natjerala europske diplomate da na takav neuobičajen način komuniciraju s Vatikanom. (...)

Mladen Pleše

--- up ---

NOVI LIST, 24. 10. 2001.

STAVLJENIĆ RUKAVINA RAZRIJEŠENA, ZAMJENIK OSTOJIĆ OSTAO

Premijer Ivica Račan jučer je razriješio ministricu zdravstva Anu Stavljenić Rukavinu, ocijenivši da je njezino stavljanje mandata na raspolaganje bio čin moralne odgovornosti nakon nedavne tragične smrti 23 pacijenta u osam hrvatskih centara za hemodijalizu. (...) Na jučerašnjoj izvanrednoj sjednici Vlada je također naložila da se hitno razriješe ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Marija Strnad i ravnateljica zagrebačkog KBC-a "Rebro" Santa Večerina Volić te da upravna vijeća tih ustanova utvrde moguću odgovornost ostalih zaposlenika.

(...)Ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina u svom izvještaju Vladi optužila je svog zamjenika Ranka Ostojića da je u petak, znajući za pet sumnjivih smrti na KBC-u "Rebro" mimo svih pravila postupanja u kriznim situacijama u 21 sat otišao na privatni put u Austriju s kojeg se vratio tek u subotu iza 16 sati.

(...)Ravnateljica KBC-a "Rebro" SantaVečerina Volić u svom pismu premijeru Račanu optužila je ministricu da je u subotu u 10 sati ujutro znajući za smrti na "Rebru" I Požegi pila kavu u hotelu Sheraton te da se krizni stožer ministarstva nije sastao tek do 15 sati u subotu. (...)

B. Podgornik i N. Domazet

--- up ---

SLOBODNA DALMACIJA, 25. 10. 2001.

CIAMPI ODLIKOVAO TALIJANSKU UPRAVU GRADA ZADRA!

Predsjednik Republike Italije Carlo Azeglio Ciampi donio je odluku o odlikovanju talijanske gradske uprave Zadra, koji je 1943. kao grad Kraljevine Italije doživio masovna bombardiranja saveznika. Zlatna medalja za vojne zasluge najviše najviše je odličje Republike Italije, a upravo je njime Ciampi odlikovao Zadar, odnosno zastavu talijanske gradske uprave koja je poslije Drugoga svjetskog rata donesena u Italiju.

(...)Ciampijeva odluka bi mogla imati ne samo odraza na odnose Italije i Hrvatske, nego bi se mogla i drugačije protumačiti ako se uzme u obzir da dodjeljuje priznanje onima koji su bili pod savezničkim bombama, u trenutku kada saveznici bombardiraju Afganistan. (...)

Silvije Tomašević

--- up ---

ŠTAMPA U PRIŠTINI

KOHA DITORE, 21.10.2001.

ZAŠTO JE ALBANIJA FAKTOR STABILNOSTI NA BALKANU

U ovom sklopu, situacija u FYROM i dalje ostaje zabrinjavajuća za sve nas, posebno u pogledu istinskog smisla Pakta stabilnosti i evropske budućnosti našeg regiona, regionalne integracije, demokratije i realne multietničke politike, punog uvažavanja poliitčkih, ustavnih i ljudskih prava naših građana. S ove tačke gledišta, jasno podržavajući delima a ne samo rečima integritet FYROMA. Za nas je značajno da pažljivo pratimo, s međunarodnog aspekta, potpunu pravnu i praktičnu primenu, bez veštačkih kažnjenja, Ohridskog okvirnog sporazuma. Izgubljeno vreme tokom poslednjih osam meseci sa pseudoteorijom izvoza – uvoza konflikta, proizvedenu od strane ''slepog'' pseudonacionalizma ili zarad političke dobiti, još uvek košta veoma mnogo multietnički suživot u Makeodniji.

O drugim zemljama regiona zapažaju se pozitivni koraci i razvoji. Već određeni izbori na Kosovu za mesec novembar uistinu će doneti jedan temeljan razvoj, jer se posredstvom njih narod Kosova, bez obzira na etničku pripadnost, demokratski birati svoje predstavnike koji će sa svoje strane usko sarađivati sa međunerodnom zajednicom za izgradnju jedne bolje budućnosti za Kosovo. Dve godine nakon kampanje etničkog čišćenja i srpskog genocida nad narodom Kosova, nakon intervencije NATO i uspostavljanja međunarodne administracije UNMIK-a na Kosovu, podržanu od strane KFOR-a, kosovski Albanci udišući vazduh slobode su se zakleli da se neće nikada više neće vratiti pod srpski režim; Njihova poruka je bila i ostaje samo nezavisnost i međunarodna integracija, dakle, ono što se smatra kao međuzavisnost. U stvari, moj utisak je da ono što je još uvek preostalo kao ''Savezna Republika Jugoslavija'' bila je samo Miloševićeva tvorevina i da kao ostali deo njegovog režima neće više postojati kao takav. Nadam se da će ova vizija biti shvaćena u suštini od strane nove administracije u Beogradu. Kako se nazire, ima velikih izgleda da je to bolje shvatio običan narod nego srpsko rukovodstvo...

Rexhep MEIDANI

--- up ---

ZERI, 23.10.2001.

KAMPANJA UNMIK-a

Predizborna kampanja političkih partija Kosova praćena je kampanjom UNMIK-a za ubeđivanje srpskog režima u Beogradu da kosovski Srbi treba da učestvuju na parlamentarnim izborima 17. novembra.

Šef UNMIK-a Hans Haekerup s pravom nastoji da uključi kosovske Srbe u izbore. Rečeno je mnogo puta da demokratske institucije na Kosovu moraju da budu sastavljene od predstavnika svih građana Kosova i da te institucije treba da važe na celoj teritoriji Kosova unutar njenih poznatih granica.

Ipak, proces ubeđivanja srpskih lidera od strane Haekerupa, za kosovsku javnost je u velikoj meri ostao nepoznat. Kao takvog, njemu se pripisuje hiljade špekulacija i raznih glasina. Oslanjajući se na izjave i javne zahteve Nebojše Čovića, koordinatora iz Beograda za Kosovo, ali i drugih srpskih čelnika, eventualni sporazum za izlazak na izbore može se postiči samo ako UNMIK pruži takve koncesije koje bi zatim problematizovale stajališta albanske strane. Albanske političke partije smatraju da ponuda koju su oni i UNMIK pružili ustavnim okvirom, što se tiče prava manjina je velikodušna i stvara velike mogućnosti Srbima i drugim manjinama na Kosovu. To uostalom konstatuju i predstavncii UNMIK-a. Ako UNMIK sada u svom pravednom insistiranju da uključi Srbe u izbore ode i korak napred, onda se uistinu mogu očekivati nove političke nevolje na Kosovu.

Blerim SHALA

--- up ---

ŠTAMPA U SARAJEVU

DNEVNI AVAZ, 20.OKTOBAR 2001.

MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA BIH

Agremani za deset bh. Ambasadora

Predsjedništvo BiH dalo agreman ambasadoru SRJ u BiH Stanimiru Vukićeviću

Ministarsvo vanjskih poslova BiH saop?ilo je u petak kako su dosada pristigli agremani za deset bh. ambasadora za diplomatske misije svijetu, javlja BHP.

Agremane su dobili Mediha Filipovi? (Štokholm), Joško Lupi (Aman), Gordan Milinić (Moskva), Nerkez Arifhodčić (Ankara), Nedjeljko Despotović (Belin), Omer Nukić (Abu Dabi), Fahrudin Kulenović (Skoplje), Mladen Bosić (Ljubljana), Elvira Begović (London) i Željko Komšić (Beograd).

Uz to, Predsjedništvo BiH dalo je agreman ambasadoru Savezne Republike Jugoslavije u BiH Stanimiru Vukićeviću, saopšio je novinarima portparol MVP-a BiH Amer Kapetanović.

(agencija BHP)

--- up ---

DNEVNI AVAZ, 20. OKTOBAR 2001.

ME?UDRŽAVNA KOMISIJA ZA GRANICE BIH I RH

Nepotebno dizanje tenzija zbog Kostajnice U saradnji sa nadležnim tijelima dvije države uskoro će se odrediti mikrolokacija za granični prijelaz Kostajnica - Hrvatska Kostajnica

U Mostaru je jučer završen dvodnevni radni sastanak Mješovite međudržavne komisije za granice Bosne I Hercegovine i Republike Hrvatske, na čijem dnevnom redu je bilo uređenje graničnih odnosa između dvije zemlje. Bilo je riječi i o zajedničkim lokacijama na granici između BiH I RH između Kostajnice i Hrvatske Kostajnice.

-Kada je riječ o otvaranju graničnog prijelaza između Kostajnice I Hrvatske Kostajnice, analiza je već dostavljena Vijeću ministara BiH I Predsjedništvu BiH, koje se oglasilo o svom viđenju ovog problema. Članovi Mješovite komisije dogovorili su se i parafirali tekst protokola o kategorizaciji graničnih prijelaza, a parafiran je i Aneks temeljnog ugovora koga su 6. aprila u Zagrebu potpisali Zlatko Lagumdžija i Tonino Picula. Mogu reći da je u Mostaru postignut visok stupanj usaglašenosti sporazuma o graničnim prijelazima, a dati su konkretni zadaci i duženja za naredni sastanak - rekao je Tomislav Mihalj.

Prema njegovim riječima, dvije delegacije potpuno su se saglasile i o tekstu sporazuma oradu na zajedničkim lokacijama.

-Moram naglasiti da se na ovom sastanku dijelom udovoljilo zahtjevu proširenja liste transporta roba od graničnog prijelaza Doljani - Metković do Neuma. Nadam se da ćemo u najskorije vrijeme u saradnji sa nadležnim tijelima dvije države odrediti mikrolaokaciju za granični prijelaz Hrvatska Kostajnica - Kostajnica i smatram da nema nikakve potrebe da se dižu tenzije u javnosti .

H. F.

--- up ---

OSLOBO?ENJE, 24. OKTOBAR 2001.

U žiži

KOZARAČKO KOLO

Posljednja emisija vrlo popularne i gledane Latinice (ureĐuje Denis Latin), koja ide ponedjeljkom na prvom programu HRT-a, bila je posvećena problemu povratka (I suživota) kroz prizmu Stoca. Gledaoci su pratili oprečne stavove stolačkih Hrvata i Bošnjaka i mogli vidjeti nekoliko profesionalno urađenih priloga o logorima HVO, zločinu u Grabovici, o Počitelju itd. Emisija je poentirana pitanjem gledaocima "Da li je moguć suživot?" Telefonska anketa pokazala je da 57 posto misli negativno o mogućnostima uspostave zajedničkog suživota. Rezultat ankete, koji je prije svega indikator javnog mišljenja gra?ana Hrvatske, pokazuje koliko su ratne rane nezaliječene i kako dosadašnja terapija nije pokazala djelotvornost. Pitanje je zapravo koliko uopšte treba insistirati na suživotu i da li podgrijavanje ove parole proizvodi kontraefekat? Svojevremeno sam na televiziji gledao prognanika Srbina kako iz bosnjačke kuće u Janji grmi: "Nikad više zajedno!" Kad se ogole interesi, dilema o ljubavi i suživotu postaje izlišna. Ključno je pitanje hoće li vlasti dozvoliti - i dokle – da neki prognanik živi na tuđoj imovini. Oni koji su zaposjeli tuđe kuće i stanove pjene u stilu "nikad više zajedno" i bulazne o prevari ideje "bratstva i jedinstva". Ali problem je jednostavan: gospodo, napustite tuđe, vratite se na svoje, pa prema vlastitom izboru okrećite glavu od susjeda druge nacije ili igrajte kozaračko kolo. To je stvar ličnog izbora, kućnog vaspitanja ili političke kulture. Ključna je stvar hoće li država svojim podanicima bez razlike da li su Bošnjaci, Srbi ili Hrvati obezbijediti zakonsku zaštitu bez nacionalne diskriminacije. Pijaca Arizona je primjer interesnog okupljanja. Trgovina i šverc okupili su ljude koji su se do juče gledali preko nišana. Tamo je svako vlasnik svoje kese i o suživotu niko ne pri?a. A kad ih čovjek gleda kako posluju, ne bi bilo čudo da spremno zaigraju kozaračko.

Emir HABUL

kraj

--- up ---