 |
WED, 10 OCT 2001 08:33:33 GMT
PREGLED ŠTAMPE (14.9. do 21.9.2001.)ŠTAMPA U BEOGRADU ŠTAMPA U PRIŠTINI ŠTAMPA U SARAJEVU ŠTAMPA U BANJOJ LUCI ŠTAMPA U SOFIJI
ŠTAMPA U BEOGRADU
DANAS, 15-16.9.2001.
Eventualni ulazak Srba u Kosovski zaštitni korpus i susret
Djindjić-Tači glavna tema u srpsko-albanskim odnosima
ČOVIĆEV ILI HEKERUPOV MODEL
(...) Po rečima Dušana Janjića iz Foruma za etničke odnose,
"sam koncept zaštitnog korpusa podrazumeva prisustvo
drugih koji nisu Albanci".
"Očigledno, medjunarodna zajednica pokušava to da reši
stvaranjem jedinice unutar korpusa. Takva incijativa je,
takodje, reakcija na realnost u kojoj su ljudi potpuno
razdeljeni, pa je ta jedinica predvidjena za delovanje
isključivo u srpskim sredinama", kaže Janjić
koji, medjutim, upozorava na to da se oko pitanja "srpskog
korpusa" lome politička koplja što može imati negativne
posledice. "Oko korpusa je počelo licitiranje, vraćanje na
pozicije od pre rata i to je glavni problem koji će DOS, u
saradnji sa svim drugim snagama, morati da reši.
Ukoliko se to ne desi, NATO će primeniti ono što je
odlučeno pre dva meseca, odnosno, jednostrane mere
širenja administracije na sever Kosova.(...)
"Problem je što ne postoji jedan minimum zajedničkih
prioriteta unutar DOS. Još ne vidim taj najavljeni detaljni
plan za Kosovo, možda će i na njega neko staviti oznaku
državna tajna. Gradjanima treba reći da li će taj opravdani
strah zbog činjenice da se ljudi osećaju izolovano I ugroženo
biti respektovan na način Nebojše Čovića, što znači kao priča
o dva entiteta, ili na način Hansa Hekerupa koji je, po mom
mišljenju, bolji, a odnosi se na izgradnju samoupravnih
institucija srpske zajednice i laganoprivodjenje i jednih I
drugih u nešto što se zove zajednička kuća.(...)
Ozren Radulović
--- up ---
VREME, 20.9.2001.
Dan posle
"NOVI RAT" AMERIKE
Patriotska histerija raste, bajoneti se bruse, barjaci i flote
razvijaju. Amerika se naoštrila da ratuje, ali u ratu u koji se
ne razume i u kome masivni vazdušni napadi ne znače
ništa. Terorizam se suzbija na izvoru, snajperskom
puškom, a ne kasetnim bombama (...) Sve i da im uspe to
što su naumili, medjutim, taj uspeh neće rešiti problem
terorizma. Biće to samo jedna operacija koja je uspela.
Iz izjava ono malo pametnih ljudi koji u američkim
medijima uspeju da dodju do reči od patriotske histerije,
dade se zaključiti da postoji svest o tome. "Novi rat
Amerike" o kome svi govore nešto je drugo.
Da podjemo od još jednog blesavog klišea iz medijske
sfere: svi pakosno primećuju kako, eto, "rat zvezda" ni
"protivraketna"... ne bi pomogli u ovoj tragediji ... i kako
je, eto, "Amerika ranjiva"(...)
Ranjivost je, medjutim, drugo i mnogo važnije pitanje.
Naravno da je Amerika ranjiva; i ne samo Amerika...već I
sve druge zemlje...
Civilizacija je ranjiva jer je - kao i neboderi Svetskog
trgovinskog centra u Njujorku - gradjena na pretpostavci da
se u nju neće zaletati zločinački fanatici u velikim
putničkim avionima punim bezazlenih civila. Civilizacija je
ranjiva jer postoji na pretpostavci slobodnog kretanja ljudi,
dobara, usluga, ideja... Civilizacija je ranjiva jer je zasnovana
na zdravorazumskoj pretpostavci da je ubijanje nenaoružanih
civila besmisleno.(...)
Tu ne treba padati u jeftinu klopku "antiglobalista",
"antiimperijalista" i učenika Noama Čomskog, koji svi
odreda kažu da je "to užasno, ali...". U slučaju ubijanja
nenaoružanih civila ne postoji nikakvo, pa ni
"antiglobalističko, "aniimperijalističko", "srpsko",
"hrvatsko" ili levičarsko - ali. Teško da će neko od
nabrojanih javno reći kako su Osama bin Laden i njegovi
fanatici ubili desetak hiljada nevinih ljudi sve unapredjujući
pravdu i slobodu na ovome svetu. Prošlo je vreme kada se
terorizam mogao mirne duše pravdati "očajem",
"nepravdama" i ostalim budalaštinama. Ono što se desilo u
Njujorku 11. septembra jeste zločin, i tu nema nikakvog
"ali" posle toga, pogotovo ne političkog ili ideološkog. Jer:
ako je sve dozvoljeno, onda Boga nema.
Miloš Vasić
--- up ---
DANAS, 21.9.2001.
Lični stav: Još jednom o debati povodom uvodjenja verske
nastave u škole
KLERONACIONALISTIČKI TAM-TAM
(...) I pored poražavajućih rezultata u javnoj debati I
paradoksalnosti argumenata, kao neprikosnoveni
pobjednici proglašeni su zagovornici uvodjenja vjeronauke.
Time se, praktično, ozakonjuje pravo SPC, a uzgred I
drugih vjerskih zajednica da institucionalno nasrću na djecu
koja, inače, svojom voljom i roditeljskim opredeljenjem ne
bi zakucala na vrata ni crkava ni džamija. Medjutim, kad
djecu suoče "oči u oči" popovi ili hodže, djeca će doživjeti
svojevrstan stres i njihovo opredjeljivanje će biti
uzrokovano psihološkim i socijalnim razlozima, a spiskovi
učenika koji su se opredijelili za vjeronauku ili za alternativni predmet
poprimiće smisao prebrojavanja
"dobrih" i "loših pripadnika ove i one nacije, s kojima se,
uglavnom, kod nas poistovećuju crkve i vjerske zajednice
ili kao popisivanje vjernika i nevjernika, što u suštini nije.
Naravno, ne radi se samo o uvodjenju vjeronauke već o
sveopštoj I opasnoj klerikalizaciji društva i simbiozi
vjerskih i državnih interesa što je "sve isto" kao i početkom
devedesetih "samo malo drugačije" u smislu retorike I
taktike. Onda se, zapravo, radilo o nacionalizmu vodećih
ljudi od kojeg su oni pravili državnu politiku i nacionalni
program, a sada o vjerskim uvjerenjima i "pravoslavnom
fundamentalizmu" vodećih ljudi od kojeg nastoje da
naprave državnu politiku, što je, zapravo, "nacionalistima
zamjena za nacionalističku ideologiju" jer je nacionalizam
u čistom obliku, prokažen i neprihvatljiv i kao ideologija
i kao retorika, i kod gradjana i kod medjuanrodne
zajednice.(...)
Šefko Alomerović
--- up ---
ŠTAMPA U PRIŠTINI
ZERI, 15.09.2001.
BALKANCI I AMERIKA
Nakon odlaska Miloševića u Hag, teško da se može naći državnik na Balkanu
koji bi se javno konfrontirao sa SAD. Interes svake Vlade i svake države na
Balkanu je da ima dobre odnose sa Amerikom. Politička, vojna i ekonomska
američka snaga imala je i ima vrhunski značaj za ovaj deo Evrope.
Ipak, užas od 11. septembra, po mnogo čemu bio je svojevrstan lakmus papir
da bi se shvatila prava osećanja građana i naroda Balkana prema Americi.
Naravno, svi vladini i drugi balkanski zvaničnici su izrazili saučešće
predsedniku Džoržu Bushu zbog žrtava tih terorističkih napada. Međutim,
događaji kao ovaj od 11. septembra, protokolarno reagovanje telegramima
saučešća i prigodnim govorima čine se ne tako adekvatnim. Razmere tragedije
su takve da kao reakciju zahtevaju iskrenu tugu i solidarnost sa žrtvom i
kada se radi o najsnažnijoj državi u svetu. Čini nam se, s ovog aspekta, da
su kao nijedan drugi narod na Balkanu, Albanci, ovi kosovski, iskazali svoja
osećanja najiskrenije i najmasovnije. Poznato je da je američka uloga bila
odlučujuća u spašavanju i oslobađanju naroda Kosova. Ali, način izražavanja
solidarnosti sa Amerikom je uticalo da mnogi shvate da SAD imaju jednog
velikog prijatelja na Balkanu u narodu Kosova.
Blerim SHALA
--- up ---
KOHA DITORE, 18.09.2001.
BELLUM AMERICANA
... Već iz prvih reagovanja nakon američke tragedije, a bez nekih posebnih
analiza, moglo se uvideti kako se ko ponaša u balkanskom regionu. Srbi, koji
misle da je ovo neka vrsta prirodne osvete nakon vazdušnog napada NATO na
Srbiju i Makedonci koji čak misle da je to neka vrsta prirodne osvete zbog
podrške albanskom ''terorizmu'' u Makedoniji, jasne su pozicije. To ne znači
da će oni preduzeti nešto otvoreno protiv Amerikanaca, već jednostavno će
nastojati da osmatraju i akomodiraju njihove interese u stvorenom političkom
vakuumu.
To stavlja Albance u poziciju svojevrsnog strateškog fluida. Prvo, Albanci u
Makedoniji su pristali da se razoružaju i da respektuju Ohridski sporazum.
Makedonci na sve načine, barem sadašnja vlast, traže mogućnosti da čitav taj
proces stavi pod znakom pitanja. Polazeći od činjenice da se sa nepoverenjem
reaguje prema evroameričkim međunarodnim posrednicima, pa sve do prekida
Misije NATO ili pak razmatranja mogućnosti da se sve to potvrdi posredstvom
referenduma. Albanci od kojih 93 odsto podržavaju mir i Makedonci koji 56
odsto podržavaju rat, prema jednom istraživanju javnosti, mogu se naći u
čudnoj situaciji u stvorenom vakuumu. Neki tvrdoglavi makedonski državnici
mogu videti ''istorijsku šansu'' upravo u ovom stvorenom interregnu,
pokušavajući da ostvare nacionalni program, što znači novi rat nakon
postignutog mira.
Isto to u drugačijem obliku može da važi i za Beograd. Deo DOS-a je
pokušavao da se pokaže prijateljskijim prema Vašingtonu i Zapadu, ali to ne
vredi za celu bivšu opozicionu koaliciju koja se sada svađa zbog mnogih
strateških pitanja. Koštunica uz podršku starih oficira i crkve, zasigurno
ne spada u klub američkih prijatelja. Bilo kako, novi početak konflikta u
Makedoniji u stvari vraća mogućnost otvaranja balkanske Pandorine kutije
koja se neće zaustaviti samo na prostorima doline Vardara.
Sve to čini da se Albanci nađu u opoziciji nekakvog geopolitičkog ''lera'',
koji može platiti cenu za dobro ili za loše u trenutnom političkom vakuumu
američke situacije. U stvari, Albanci su bez dvosmislenosti jasno pokazali
gde su se svrstali, ali svrstavanje samo po sebi ne znači ni pobedu ni
poraz. To je jasno i dobrovoljno političko opredeljenje uz javni konsenzus
bez zahteva za nagradom. Ali, takvo samoproglašeno savezništvo u stvari bi
trebalo da bude dvosmerni put. Pritisak na one koji žele da profitiraju
usled političkog vakuuma trebao bi da bude jasan od strane zapadnjaka. Ako
ništa drugo, održavanje jednog strateškog statusa kvo, koji ne bi
dozvoljavao zloupotrebu situacije, je najniža cena koju bi trebali da
plaćaju oni koji su izabrali da se svrstaju na strani Vašingtona i Zapada.
Ylber HYSA
--- up ---
ŠTAMPA U SARAJEVU
OSLOBOĐENJE, 15.9.2001.
SPOR U MEĐUNARODNOM SUDU U HAGU
SRJ povukla protutužbu protiv Bosne i Hercegovine
Slučaj jugoslovenske protutužbe za genocid protiv Bosne I
Hercegovine ovog je tjedna formalno zaključen, nakon što
je Međunarodni sud u Den Haagu (ICJ) prihvatio zahtjev
SR Jugoslavije za povlačenje te protutužbe. Beograd je
povukao protutužbu u skladu sa svojim stavom da taj sud
nije nadležan da presuđuje u sporu između BiH i SRJ. Taj
slučaj pred Međunarodnim sudom, najvišim tijelom UN za
sporove među državama, pokrenut je još 1993, kada je BiH
prijavila SRJ za kršenje Konvencije o sprečavanju I
kažnjavanju genocida, tvrdeći da je, preko svojih agenata,
SRJ "ubijala, mučila i istrebljivala građane BiH". Beograd
je tada osporavao pravo BiH da se poziva na konvenciju o
genocidu i pravo UN suda u Hagu da presuđuje u tom
predmetu. Nakon što su ti prigovori odbačeni, Beograd je
1997. uložio protutužbu, tvrdeći da je država BiH odgovorna za genocid nad
bosanskim Srbima.
Međutim, u aprilu ove godine SRJ je ponovno pokrenula
pitanje nadležnosti tog UN tijela. Poziv Međunarodnom
sudu da revidira prijašnju presudu o nadležnosti, Beograd
zasniva na stavu da do 1. novembra 2000. SRJ nije bila
članica UN, pa time ni ugovorna strana Statuta
Međunarodnog suda i Konvencije o genocidu. Dosljedno
tom stavu, SRJ je istovremeno najavila povlačenje svoje
protutužbe protiv BiH. Konvenciji o genocidu SRJ je
pristupila ove godine, ali je stavila rezervu na član 9. -
odnosno na priznavanaje automatske nadležnosti ICJ u
primjeni te konvencije u slučaju sporova s drugim
državama. (.)
Ako sud odbaci jugoslavenski zahtjev za reviziju, rasprava
o tužbi Bosne i Hercegovine za genocid mogla bi početi
sljedeće godine.
SENSE
--- up ---
OSLOBOĐENJE, 18. 9. 2001.
OTVOREN JESENSKI MEĐUNARODNI
ZAGREBAČKI VELESAJAM
Svestrana promocija bh. Privrede
BIH kao ovogodišnja zemlja - partner predstavila se sa oko
130 tvrtki i poslovnih udruženja
Predsjednik RH Stipe Mesić otvorio je u ponedjeljak tradicionalni 77.
Jesenski međunarodni zagrebački
velesajam, vodeću sajamsko-gospodarsku priredbu u ovom
dijelu Evrope, a koja ove godine okuplja 1.806. izlagača iz
47 zemalja svijeta. Posebnost ovogodišnjem sajmovanju u
Zagrebu daje i dosad najveći nastup bh. privrede u okviru
prezentacije BiH kao zemlje partnera.(.)
Nakon svečanog otvaranja gosti, predvodeni Stipom
Mesićem i Jozom Križanovićem, najprije su razgledali
paviljon bh. privrede.
Osim zapaženog kolektivnog nastupa u posebnom
paviljonu, na Jesenskom velesajmu nastupa još oko 20
tvrtki iz BiH koje izlazu zasebno u drugim paviljonima.
Drugim riječima, prisutno je ukupno oko 130 tvrtki
i raznih poslovnih udruženja (komore, poslovne zajednice,
itd.) što je dosad ne samo najbrojniji, nego i najsvestraniji
prikaz bh. Privrede na ovom sajmu.
Nastup na Jesenskom velesajmu BiH koristi i za svestranu
promociju I kulturnog stvaralaštva, te je predviđeno I
otvaranje više izložbi, promocija knjiga i časopisa, a u
srijedu će se u Hrvatskom narodnom kazalištu premijerno
izvesti opera "Hasanaginica".
Darko ZADRAVEC
--- up ---
ŠTAMPA U BANJOJ LUCI
NEZAVISNE NOVINE, 18.9.2001.
MINISTRU RAVNO DO MORA
Da li je moguće da je samo 24 časa nakon tragične
smrti četvoro osnovaca i njihove nastavnice, na
ekskurziji u Crnoj Gori tragedije koja je Banja luku
zavila u crno, ministar zaboravio pomenuti nesreću? O
tragediji je ministar Savanović govorio tek kad su ga
novinari zasuli pitanjima. Njegov komentar, ili barem
pokušaj da zvuči diplomatski, gotovo da se graničio sa
crnim humorom. O tragediji je rekao samo to da nije
kompetentan da daje odgovore o detaljima.
Branka Puzigaca
--- up ---
NEZAVISNE NOVINE,20.9.2001.
---
Svi oni koji tvrde da ce se, nakon terorističkog napada,
SAD zabaviti o svom jadu i koji zastupaju tezu (uglavnom
radikalni elementi iz sva tri bh naroda) da će Amerikanci
konačno ostaviti po strani BiH grdno se varaju. Postoje
najmanje dva razloga da se Amerikanci pozabave Bosnom I
Hercegovinom, ali, ovog puta, odlučnije i oštrije nego što je
to bio slučaj do fatalnoga prošlog utorka, dana poslije kojeg
ništa više neće biti kao sto je bilo.
Prvi razlog je taj da je BiH na svjetskim sigurnosnim
razinama okarakterisana kao dio svjetskog terorističkog
holdinga, jer njom, preciznije na područjima države sa
bošnjackom većinom, već gotovo deset godina krstare
razne terorističke skupine iz islamskih zemalja.
Josip Blazević
--- up ---
NEZAVISNE NOVINE, 22-23.9.2001.
POLITIKOM NA KULTURU
Skoro svaka srpska palanka ima svoje pjesničke,
likovne, pozorišne, guslarske i ko zna kakve sve
večeri i dane. U tome ne bi trebalo da bude ništa
neobično da politika nije ove manifestacije proglasila
važnim za nacionalni i narodni interes, pomažući im
novcem iz državnog budžeta i ne ostavljajući ništa
vrhunskom stvaralaštvu i kulturi.
Branko PERIĆ
--- up ---
ŠTAMPA U SOFIJI
DNEVNIK, 19.09.2001.
KLOPKA ZA GEORGIJEVSKOG
U utorak je premijer Sakskoburgotski neočekivano zadužio ministre kulture i
obrazovanja da "do kraja reše" takozvani jezički spor sa Makedonijom. I
jedino prisustvo njegovog makedonskog kolege Georgijevskog sprečilo je
(izgleda) njegovo povampirivanje u javnom prostoru ni zbog čega. Na
očigledno provokativno pitanje makedonskog kolege da li će do kraja svog
mandata nova vlada rešiti "problem sa jezikom", bugarski premijer je
odgovorio da je u interesu svih da se na jedan kulturni i analitički način
nađe odgovor i da bi lično on i spomenuti ministri uložili neophodne napore.
Odgovor je doveo Georgijevskog u očito nezgodnu situaciju, pa je on bio
primoran da u telegrafskom stilu objašnjava da u međudržavnim odnosima dve
zemlje takav problem ne postoji. A onda da podseti na stvarno prepaćeni čin
potpisivanja sporazuma pre tri godine i da naglasi kako nema koristi od
ponovnog pokretanja tog pitanja. I ništa čudno ako se Georgijevski ponovo
našao pod unaksnom vatrom neprijateljski raspoloženih prema njemu medija
zbog toga što poriče problem za koji bugarske vlasti priznaju da postoji. O
tome šta zapravo predstavlja politika rečene su mnoge stvari i malo od njih
zvuče prijatno za uvo. Međutim, čak i za nepristrasnog posmatrača je jasno
da jedna od prvih stvari koje političar mora da ume jeste da izbegava, a ne
da pada u klopke koje mu podmeću.
--- up ---
SEGA, 19.09.2001.
GRADONAČELNICI POŽELELI DA GRANICE IZMEĐU BUGARSKE, JUGOSLAVIJE I
MAKEDONIJE BUDU UKINUTE
Granice između Bugarske, Jugoslavije i Makedonije treba da budu
ukinute,zatražili su učesnici međunarodne konferencije "Transgranična
saradnja u prigraničnim rejonima Jugoslavije, Bugarske i Makedonije -
opštine, strategije i regionalni razvoj". Na konferenciji u Niškoj banji
učestvuju gradonačelnik Sofije Stefan Sofijanski, gradonačelnik Niša Goran
Ćirić, Skoplja - Risto Denov, ministar unutrašnjih poslova Jugoslavije Zoran
Živković i predstavnici 80 gradova iz te tri države. Svi učesnici podržali
su ideju o ukidanju graničnih prelaza između tri zemlje. "Naše ministarstvo
razradilo je projekat "Zelene granice" koji predviđa slobodno kretanje
kapitala, ideja i kulture", izjavio je Zoran Živković. Program predviđa da
granične barijere budu ukinute a da EU dodeli novac za nabavku tehničke
opreme za elektronsko posmatranje.
Dijan Nikolov
--- up ---
MONITOR, 20.09.2001.
STOJANOV O BALKANSKOM PAKTU PROTIV TERORIZMA
Predsednik Petar Stojanov podržao je ideju makedonskog
premijera Ljupča Georgijevskog o Balkanskom paktu protiv terorizma. Prema
bugarskom predsedniku, međutim, "bolje bi bilo da se zajednička borba protiv
terorizma ostvaruje u okviru već postojećih inicijativa o saradnji u
Jugoistočnoj Evropi uz podršku EU i NATO".
"Institucionalizacija pakta protiv terorizma jedino u okviru Balkana
usporila bi integraciju balkanskih zemalja u Evropu", smatra predsednik
Stojanov. On je dodao da "albanski terorizam ugrožava izgrađeni poslednjih
50 godina evropski model komunikacije koji obavezno predviđa pregovore u
teškim trenucima neslaganja". "Delimo poziciju da međunarodna zajednica mora
pažljivije da razmotri argumente makedonske strane i očekujemo da će se
sada, posle atentata u SAD ponašati čvršće prema teroristima", izjavio je
Ljupčo Georgijevski.
Todor Projčev
--- up ---
TRUD, 21.09.2001.
KOSOVO JE ŠAMPION U KRIMINALU
Fragmenti iz intervjua saveznog ministra unutrašnjih poslova SRJ Zorana
Živkovića
-. Izdvajanje nekoliko hiljada maraka za granice značilo bi i prekidanje
puta droge. Kada govorimo o putu droge, mislim pre svega na Kosovo i
Metohiju. To je najmoderniji autoput za njeno prenošenje. Kosovo je svetski
šampion po broju kriminalnih činova na njegovom području.Vrška čuka
zatvorena je zbog šverca. Protiv šverca se bitka ne vodi jedino na granici.
On traži oslonce u sivoj ekonomiji. Izborićemo se protiv njega kada se
životni standard u našoj državi bude podigao. Problem je i Jugoslavije i
Bugarske.
- Šta je sa obnavljanjem porušenih mostova na Dunavu?
-Veoma se kasni sa njihovim obnavljanjem i ja nemam objašnjena za to. Ne
očekujem skorije rešenje i nema nikakvih znakova da će se nešto uraditi.
Pitanje će biti postavljeno kao prioritet na narednoj donatroskoj
konferenciji Pakta o stabilnosti.
-Da li predstoji da izručite Haškom tribunalu ljude iz okruženja Miloševića?
-Prilikom poslednje posete Karle del Ponte Jugoslaviji stvoreni su dobri
uslovi da se sudski procesi vode kod nas. Ubeđen sam da će Beograd i Hag
učiniti sve što je moguće da do toga dođe.
Aneta Petkova
Kraj
--- up ---
|
|
